Poziv za javnu raspravu o Nacrtu odluke o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
Glasajte za ili protiv ove inicijative, ili postavite pitanje i diskutujte sa vijećnicima.
18.04.2022.
Predlagač/ica: Benjamina Karić
Vrsta procedure: U vijeću
Oblast inicijative/odluke: Lokalne procedure
Status: U proceduri
Gradsko vijeće Grada Sarajeva je na 14. sjednici, održanoj 4. aprila, razmatralo tekst Nacrta odluke o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i uputilo ga u javnu raspravu u trajanju od 30 dana od dana usvajanja.
Poziv za javnu raspravu otvoren je za Kanton Sarajevo, četiri gradske općine, relevantna nevladina udruženja, klubove gradskih vijećnika, kao i za sve druge subjekte koji iskažu interes.
Sva zainteresovana lica mogu dostaviti primjedbe, prijedloge i sugestije na Nacrt elektronskim putem do 4. maja 2022. na e-mail adresu [email protected]
Detaljnije
Preuzmite tekst inicijative/odluke
Cilj obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici jeste odavanje počasti preživjelima u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine i edukacija svih uzrasta o važnosti kultiviranja mira i učenja lekcija iz prošlosti. Na taj način bi se poduzele potrebne mjere za suprotstavljanje mržnji i netoleranciji te osigurala bolja budućnost.
Finansijska sredstva za provođenje ove odluke obezbijedit će se iz budžeta Grada Sarajeva, u zavisnosti od utvrđenog programa aktivnosti za Dan obilježavanja sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ili projekta koji je preldožila gradonačelnica, na koje će Gradsko vijeće dati svoju saglasnost. Za organizaciju i vođenje javne rasprave određuje se gradonačelnica, putem Gradske službe za poslove informativnog centra.
U obrazloženju Odluke naveden je prijedlog da 11. juli bude Dan sjećanja na žrtve genocida, a da dani prije i poslije tog datuma mogu uključiti različite prikladne manifestacije, kao što su tematske izložbe, postavka predmeta i artefakata koji su pripadali žrtvama genocida u Srebrenici, uz multimedijalnu postavku sjećanja na ubijene nevine žrtve genocida, edukativne programe suočavanja s prošlošću za mlade, dokumentarne filmove, radionice i ostale sadržaje koji bi doprinijeli što kvalitetnijoj spoznaji o genocidu u Srebrenici i na taj način prevenirali glorifikaciju ratnih zločinaca i negiranje sudski utvrđenih činjenica kroz presude međunarodnih sudova.
Genocid u Srebrenici najgori je zločin počinjen na evropskom teritoriju od Drugog svjetskog rata, u kojem je više od 8.000 muslimana sistematski ubijeno samo u Srebrenici zbog svog muslimanskog identiteta. Dana 11. jula 1995. Srebrenicu, koju je Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom br. 819 od 16. aprila 1993. proglasilo zaštićenom zonom, osvojile su snage bosanskih Srba predvođene generalom Ratkom Mladićem i pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.
Genocid u Srebrenici prepoznao je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, koji je bio prvi međunarodni sud za ratne zločine kojeg su osnovale Ujedinjene nacije nakon sudova u Nurnbergu i Tokiju. S obzirom na nadležnost suda nad pojedincima, a ne nad organizacijama, vojnim jedinicama i političkim strankama, za zločine počinjene u Srebrenici 1995. godine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izrekao je osuđujuće presude pojedinim akterima političkog rukovodstva VRS, među kojima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kojima je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nakon žalbenog postupka izrekao pravosnažne osuđujuće presude.
Dodatne informacije o Nacrtu odluke o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici možete pročitati klikom na opciju Preuzmi inicijativu/Odluku.
Fotografija: Općina Centar