Draga gradonačelnice, najprije bih htio da pohvalim Vaš dosadašnji rad. Konstantno oduševljavate svojim djelima, incijativama te porukama, kako mene, tako i ljude u mom okruženju. Smatram da živim kvalitetnije u Sarajevu otkako ste Vi na poziciji gradonačelnice i najiskrenije se nadam da ćete nasatviti kvalitetno i savjesno obnašati svoju funkciju kao i do sada. Moje pitanje je ujedno i sugestija. Naime, zanima me može li se parking ispred Doma Armije pretvoriti u trg? Iako nekoliko gradskih površina nosi naziv "trg", naprimjer Trg Karla Paržika kod SCC-a, vjerujem da ste i sami svjesni da Sarajevo kao glavni grad nema pravi trg, karakterističan za evropske prijestolnice. Vjerujem da bi se većina građana složila da je prostor ispred Doma Armije idealan za to jer je u centru grada, dovoljno je prostran i okružen je zgradama koje imaju predivnu i historijski značajnu arhitekturu. Dodao bih da bi se taj potencijalni trg mogao skladno spojiti i sa 'trgom' Alije Izetbegovića, samim time i dodatno proširiti te spojiti sa Ferhadijom - glavnom ulicom za šetnju. Stvaranje ovog trga podrazumijeva ukidanje parkinga, obnovu fasada koje taj prostor okružuju i potencijalnu konverziju ulica oko trga (ul. Zelenih beretki, ul. Ćumurija i ul. Branilaca Sarajeva) u šetališta. To ne samo da bi uljepšalo naš grad i unaprijedilp kvalitet života u Sarajevu, nego bi to bio korak ka tome da Sarajevo postane grad za ljude, a ne grad za auta. Centar našeg grada je od izuzetnog historijskog i kulturološkog značaja, samtram da je ogromna šteta što su Ferhadija i Strosmajerova ulica su jedine ulice 'za ljude' (izuzev ulica na Baščaršiji), dok se ostale koriste za saobraćajni promet. Ne samo da bi bilo lijepo da mi koji živimo u Sarajevu imamo više prostora za šetanje kroz centar grada, trebamo biti svjesni da u našem gradu konstano boravi i velik broj turista koji bi se također osjećali ljepše kada bi više ulica mogli istražiti pješke. Nadalje, u Ferhadiji je ogromna gužva proteklih par godina, dodatne ulice za šetnju bi to promijenile. Naveo bih ovdje primjer grada Amsterdama - prije nekoliko decenija bilo je nezamislivo da se kroz centar ne može proći autom, a danas je centar Amsterdama prekriven šetalištima, biciklističkim stazama i trgovima. Amsterdam je u pravom smislu grad za ljude, a to su postigli ukidanjem parking mjesta u gradu i postepenim, ali konstantnim, ograničenjima brzine za promet auta. Napravili su 'srklet' vozačima po centru, pa su centar kroz godinu-dvije vozači sami počeli da zaobilaze, do te mjere da je svima odgovaralo da se promet ukine i uspostave šetališta. Vjerujem da Vi niste nadležni za saobraćaj u Sarajevu, ali se nadam da je u Vašoj nadležnosti ukidanje ovog parking prostora i stvaranje prvog pravog trga u gradu. Zanima me da li bi ovakvo nešto moglo biti realizovano u budućnosti? Lijep pozdrav.
Benjamina Karić rođ. Londrc- rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Tema magistarskog rada je: "Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine". Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu, za izuzetan uspjeh tokom dodiplomskog i postdiplomskog studija. Uporedo studirajući, godine 2015. diplomira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju na temi: "Analiza Gajevih Institucija". Godine 2018. doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije je: "Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu".
Najmlađi je doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni doktor klasičnog rimskog prava.
Aktivno govori engleski i njemački jezik. Autor je preko pedeset publikacija, knjiga, članaka, te prevoda i prikaza. Najznačajnije knjige su: 1. Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine, University Press, Sarajevo, 2017. 2. Prevod sa latinskog jezika: Mali izborni priručnik, u: Samir Aličić, Ivana Jaramaz Reskušić, Kvint Tulije Ciceron IZBORNI PRIRUČNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, University press, Sarajevo, 2018. 3. Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“, University Press, Sarajevo, 2020. 4. Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, grupa autora, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. Učestvovala je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Osnivač je i član Udruženja "BATHINVS" čiji je cilj izučavanje i promoviranje Ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija, član je Balkanske asocijacije za Rimsko pravo "Societas pro Iure Romano", član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, član kluba Rotary International Delta Sarajevo.
Član SDP BiH je od 2010. godine a potpredsjednik SDP BiH od 2019. godine.
Prošla je sva akademska zvanja, od demostratora, asistenta, višeg asistenta i docenta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, u svojstvu docenta, na katedri za Historiju države i prava. Od 2019. godine obnaša funkciju prodekana za nastavu. Voditelj je Odbora za kvalitet na Pravnom fakultetu. Dobitnica je nekoliko priznanja za izuzetno zalaganje i doprinos u razvoju nastavne i naučne djelatnosti. Na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu angažovana je u svojstvu eksperta u praksi.
Udata je i majka jednog djeteta.
Izvor: Grad Sarajevo