Poštovani, da li će Travnik u skorije vrijeme dobiti bazen ili kino? Lijep pozdrav, Antonija
Odgovor:
Poštovana,
I bazen i kino su dugogodišnja tema u Travniku i ja sam cijeli mandat nastojao tražiti rješenja koja će biti zadovoljavajuća.
Što se tiče kina, sjećamo se da je jedno vrijeme ono bilo aktuelno u Centru za kulturu gdje i sada postoji oprema za produkciju ali ta sala naprosto ne odgovara standardima u bilo kom smislu. Kada sam se okrenuo zgradi bivšeg Kina "Lašva" pokrenuli smo proceduru rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i ta procedura je još u toku jer je slučaj kompliciran, posebno kada se u njega iključe advokati uključenih strana. Nastojao sam doći i do vlasnika Binga koji u skladu s Regulacionim planom tog područja ima mogućnost dogradnje još dva sprata na postojećoj lokaciji ali gospodin nije pokazao nikakav interes. Mi smo, u oba slučaja kontaktirali zastupnika CinePlexa za BiH i dobili načelnu zainteresiranost za projekat, a za zgradu Kona smo aplicirali i za sredstva za obnovu od Fonda za kinematografiju. Dakle, nastavljamo tragati za rjesenjima ali postoji ozbiljan problem održivosti kina, posebno ukoliko se za tu namjenu mora formirati posebna Javna ustanova ili posebna cjelina Centra za kulturu.
Što se tiče bazena, problemi su slični, čak i veći imajući u vidu izazov održivosti. Ono što je najizvjesnije jeste da se završi bazen u okviru SŠC kako bi omladina mogla imati mjesto za časove fiskulture, škole plivanja i, eventualno, Plivacki klub. Radi se o zatvorenom bazenu dužine 25 metara i 6 takmičarskih traka. Sredstva potrebna za njegov završetak u oko milion KM. Kada je u pitanju bazen na otvorenom, trenutno se uređuhe pristor Bazena u Turbetu i postoje ozbiljne intencije MZ da se postojeci bazeni stave u funkciju u sklopu sportsko-rekreacionog centra na tom prostoru. Cihena ove akvizicije je manja i izvodljivija u realnom vremenu. Ono što Travničani očekuju, jeste bazen u gradu i za njega tražimo adekvatno mjesto, gdje se razmatra pomoćni stadion na Piroti ili, eventualno, u kasarni ukoliko dođe do odlaska OS BiH s tog prostora. Ovo bi, ujedno, bio i najskuplji projekat.
Zajednički problem i kina i bazena jeste njegovo upravljanje jer se radi o vrlo skupom projektu a da je problem njihove isplativosti govori i činjenica da se do sada nije pokazao privatni interes čak ni za javno-privatno partnerstvo.
Lijepi pozdrav
Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.