Poštovani načelniče,Našoj djeci nedostaju igrališta, onaj u centru grada je stvarno sramota, postavite djeci ljuljačke (i za velike i za male), tobogane, poligone, pijesak, zabranite bacanje smeća i opušaka jer tu nam se djeca igraju, ogradite tako da psi ne mogu ulaziti, stavite česmu, osigurajte hlad. Žalosno je da nemamo gdje sa djecom, ni piknik ne možemo praviti zbog pasa, a takve jednostave stvari uljepšavaju i olakšavaju život u jednoj zajednici.Također saksije po čaršiji su beskorisne, trebali ste posaditi drveće da je lakše bilo šta obavljati po čaršiji, drveće pruža najbolji hlad, a vreli beton ništa dobro. Kad tad će se ovo morati uraditi zbog globalnog zatopljenja.Također, bacanju smeća u Lašvu treba stati na kraj. Nije normalno da bilo koja rijeka u sred grada bude septička. Zanima me da li ćete išta napravit po pitanju navedenih stvari, jer opće dobro je u pitanju, ljepša životna sredina, sretniji ljudi.
Odgovor:
Poštovani/a,
to sto Ste napisali nisu pitanja nego "zadaci" koje diktirate i to u prilično nekorektnom tonu ali, svejedno, ću se osvrnuti na svaki od njih.
Igraliste u centru grada nije jedino a ono sto je pokvareno, nije se samo pokvarilo. Tako je sa mnoštvom igrališta koja su stavljena na raspolaganje građanina. Ipak, svjesni smo da pijesak nije najbolje rješenje i planirano je postavljanje adekvatnih materijala te popravljanje pokvarenih rekvizita. Ograda je, također, jedno od rješenja a psi ce svakako brzo prema azilu. Piknik možete praviti na bilo kojem obližnjem brdu oko Travnika a hlad će stvoriti posađeno drveće kada poraste a za to treba vremena.
Saksije na Bosanskoj ulici su privremeno rješenje a i u njih je posađeno drveće koje vremenom moze osigurati hlad. Upućujem Vas da na web stranici Općine i Centra za edukaciju mladih date svoj kreativni doprinos izgledu buduceg Travničkog korza.
Sto se tiče bacanja smeca u Lasvu to rade naši neodgovorni sugrađani a kamere koje postavljamo i koje ćemo postaviti uz angažman Komunalnih redara te asistenciju odgovornih građana, trebalo bi da uvedu vise reda u toj oblasti. Nadalje, kolektor za razdvajanje otpadnih od oborinskih voda je već postavljen s lijeve strane Lasve a ide postavljanje i sa desne uz istovremeni rad na velikom projektu koji vode naši prijatelji iz Leipziga i koji bi sistemski i trajno riješio ovaj dugogodišnji problem.
I da, ubuduce se potrudite da sa načelnikom komunicirate na isti način kako on to radi sa svim građanima ili se suzdržite.
Svako dobro
Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.