Postovani nacelnice,postoji li neka inicijativa koja bi se trebala pokrenuti i na kojem nivou vlasti, a koja ce porodiljama u SBK kantonu pomoci da ne primaju bijednih 50 posto plate, vec 100 posto kao u dosta drugih kantona. Stice se dojam da se u nasem kantonu radjanje djece "kaznjava" i da nasa djeca kostaju manje od djece u mnogim drugim kantonima.Nadalje.. Mozete li mi reci kakvo je stanje u nasem kantonu sto se tice naknada za porodilje? Postoje li? Da li ovise o radno pravnom statusu? Da li su jednokratne ako postoje ili se isplacaju tokom trajanja citavog porodiljnog odsustva? Koliko iznose?Za Vas dosadasnji rad i trud - kapa dolje!
Odgovor:
Poštovani/a,
u nastavku je odgovor stručne službe koji prenosim u cjelosti:
Materijalna prava odnosno naknade za žene-porodilje na području Srednjobosanskog kantona koje su u radnom odnosu kao i one koje nisu u radnom odnosupropisana su i ostvaruju se na osnovu odredbi kantonalnog Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom SBK („Službene novine SBK“ broj:10/2005).
Stoga bi se inicijativa za poboljšanjem statusa za navedene kategorije mogla odnositi samo na kantonalni nivo vlasti odnosno ista se može pokrenuti kod Skupštine SBK kao donosioca zakona.
Prema članu 119 Poslovnika Skupštine Srednjobosanskog Kantona („Službene novine Srednjobosanskog kantona“, broj: 3/04 i 6/13 i 16/20)inicijativu za donošenje zakona može pokrenuti svaki zastupnik, radno tijelo Skupštine, Vlada, ministarstva i ostali kantonalni organi, kantonalna javna preduzeća i druga pravna lica, općinska vijeća, kao i građani i udruženja.
Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedavajućem Skupštine.
Što se tiče trenutnih prava na naknade za žene-porodilje u našem Kantonu, one se redovno ostvaruju putem Centara za socijalni rad ili Službi socijalne zaštite u svim općinama na području SBK.
Pod uslovima propisanim kantonalnim Zakonom, žene porodilje koje su u radnom odnosu ostvaruju mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 50% od iznosa ostvarene plaće za period od šest mjeseci prije porođaja u vremenu regulisanom propisima o radu i radnim odnosima (vremenu trajanja porodiljnog bolovanja).
Za posebne kategorije žena-porodilja koje nisu u radnom odnosu kantonalnim Zakonom je propisana jednokratna novčana pomoć i jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta u iznosu od 35% prosječne mjesečne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Kantonu.
Budući da su izuzetni slučajevi u kojima se pomenuta prava ostvaruju zbog specifičnih uslova koje žena-porodilja treba ispunjavati, samim tim se i ta prava rijetko ostvaruju (prema podacima Centra za socijalni rad Travnik u prethodnoj godini regulisana je samo jedna novčana pomoć za ženu-porodilju koja nije u radnom odnosu).
Počev od 2016 godine, Općina Travnik u Budžetu Općine redovno planira sredstva za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći nezaposlenim porodiljama sa područja Općine Travnik sa tendencijom stalnog povećanja planiranih sredstava za te namjene u Budžetu Općine Travnik kao i iznosa jednokratne novčane pomoći po budžetskim godinama kako slijedi
U 2016 i 2017 godini jednokratna novčana pomoć nezaposlenoj porodilji iznosila je 200,00 KM za svako dijete rođeno pri jednom porodu bez obzira na broj prethodno rođene djece, ukupno planirano 50.000,00 KM u Budžetu Općine Travnik
U 2018 godini pomoć je iznosila 250,00 KM za svako dijete rođeno pri jednom porodu bez obzira na broj prethodno rođene djece, ukupno planirano 60.000,00 KM u Budžetu Općine Travnik
U 2019 godini pomoć je iznosila 300,00 KM za svako dijete rođeno pri jednom porodu, ukupno planirano 75.000,00 KM u Budžetu Općine Travnik
U 2020 godini pomoć je iznosila 300,00 KM za svako dijete rođeno pri jednom porodu, za treće dijete 500,00KM, a za četvrto i svako sljedeće dijete 700,00 KM, ukupno planirano 95.000,00 KM u Budžetu Općine Travnik
U 2021 godini pomoć je iznosila 300,00 KM za svako dijete rođeno pri jednom porodu, 350,00 KM za drugo dijete, 550,00 KM za treće dijete, 750,00 KM za četvrto i peto dijete, 800, 00 KM za šesto i svako sljedeće dijete, ukupno planirano 95.000,00 KM
U 2022 godini Budžetom Općine Travnik planirano je da se izdvoji 252.000,00 KM za jednokratne novčane pomoći nezaposlenim porodiljama
Iznos jednokratne novčane pomoći je 1.200,00 KM za svako dijete rođeno pri jednom porodu u 2022 godini bez obzira na broj prethodno rođene djece
Do sada je u 2022 godini za ove namjene isplaćeno 154.700,00 KM.
Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.