Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.
Prvo pitanje dali odgovara načelnik općine ili po običaju uvijek netko drugi. Drugo pitanje je zašto se prilikom registracije na stranici opštine mora postavljati pitanje za koga si glasao. I treće pitanje bi bilo za načelnika al da on odgovori a ne neka Šatrović i slično. Mnogo puta sam postavio pitanja načelniku uvijek drugi odgovore zar nema vremena i hrabrosti da odgovori lično običnim ljudima.
Odgovor:
Poštovani/a,
95% pitanja odgovaram lično a samo odgovore na određena stručna pitanja pripremi služba a ja ih postavim.
Nadalje, vrlo je nekorektno sugerirati da na pitanja odgovara "tamo neka" jer takav stav ne zaslužuje nikakav komentar a kamoli odgovor.
I na kraju, Vi ste jedini koji je za godinu dana mog mandata ocijenio/la da ja ne želim komunicirati s "obicnim covjekom".
Svako dobro
Uzeci u obzir da se priblizavaju Dani opcine Travnik predlazemo da u javnim ustanovama, koje ucestvuju u aktivnostima, uradi mala analiza.Uzeci u obzir Strategiu razvoja Opcine, Strategiju za mlade, te Strategiju razvoja turizma predlazemo:- Analizu posjecenosti desavanja od strane javnih ustanova u opcini Travnik. Vjerujemo da mozete zaduziti u svakoj ustanovi da vrsi evidenciju osoba koje dolaze na desavanja po spolu, starosnoj grupi (djeca, mladi, srednja dob, penzioneri) Na ovaj nacin bi mogli odrediti za koje ciljne grupe najvise javne ustanove kreiraju sadrzaj i da li je to u skladu sa strategijama opcine Travnik.Ovaj mali vid analize moze se raditi vjerujemo, uz minimalne napore, i na godisnjem nivou za sve javne ustanove koje kreiraju sadrzaj unutar opcine Travnik. Zelimo da vjerujemo da ovakav vid minimalne analize bi javne ustanove i trebale voditi zbog sebe, kao najjednostavniji korektiv.Ova najmanja analiza nam dugorocno moze dati jednu jednostavnu informaciju tj da li javne institucije privlace mlade ili starije sa svojim programom. Da li kreiraju sadrzaj koji bi bio interesantan upravo djeci i mladima ili ipak fokusirati na starije dobne skupine ako nam je to fokus i cilj kroz strategije.Sve najbolje
Odgovor:
Poštovani/a,
potpuno se slažem sa Vašom sugestijom jer analitika i sintetika su najslabije karike općinske administracije a sasvim je jasno da se bez dobre analitike ne mogu praviti nikakvi planovi, posebno oni dugoročniji.
Svako dobro
Poštovani načelniće,da se nadovežem na Vaš odgovor za Kukotnicu i pobliže objasnim jer se očito nismo razumjeli. Ja sam naveo način na koji je funkcionisalo dobijanje potrebne dokumentacije i proces legalizacije u Kukotnici prije uvođenja novih mjera. Svi koji su napravili objekat, a nakon Vaše obavijesti nisu pristupili legalizaciji istog trebaju biti kažnjeni. Također, svi koji su nakon Vaše obavijesti pokušali da prave nešto bez dokumentacije trebaju biti kažnjeni. Apsolutno Vas podržavam u namjeri da se uvede red na Babanovcu i Kukotnici, međutim ja spadam u treću kategoriju i našao sam se u "neobranom grožđu".Ja sam započeo gradnju prije Vaše obavijesti, stao nakon iste, te tražio mogućnost izdavanja svih potrebnih dozvola i otkupa, što mi nije omogućeno. Ako se pitate zašto pišem da sam gradio bez dozvola, reći ću Vam i to. Zato što je Zakonom o građevinskom zemljištu u FBiH, članom 61. propisano sljedeće "Na građevinskom zemljištu u državnoj svojini na kojem je izgrađena zgrada bez prava korišćenja zemljišta radi građenja za koju se može naknadno izdati odobrenje za građenje po odredbama Zakona o prostornom uređenju, općinsko vijeće će utvrditi pravo vlasništva u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog sljednika, uz obavezu plaćanja naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište na korišćenje i za uređenje građevinskog zemljišta." Time, nakon završetka gradnje sam po zakonu mogao pristupiti legalizaciji objekta i dobiti sve potrebne dozvole, otkupiti zemljište i postati legalan vlasnik. Tako se legalizovalo 99% objekata i zemljišta u Kukotnici (vlasnika koji su željeli legalizovati). Međutim, nakon izvođenja određenih radova (nije izgrađen objekat), Vi ste uveli nove mjere, ja sam stao sa radovima i tražio da odmah krenem u legalizaciju tj. prije izgradnje objekta ali po onome što mi govore Vaši uposlenici to nije moguće.Zato Vas pitam, ako Zakon dozvoljava ovaj vid legalizacije, zašto bi Vi to stopirali? To pitam za osobe koje su bile u fazi gradnje prije uvođenja mjera, ne za ove koji su i nakon obavijesti pokušali. Ja ne bježim od plaćanja svih dozvola, otkupa zemljišta, pa nakon provedene procedure da nastavim sa gradnjom, ali se protivim tome da mi se nešto ruši jer sam "upao" u period dva različita pristupa. Zato Vas molim da još jednom razmislite i posavjetujete se sa Vašim pomoćnikom i uposlenicima u toj službi, da pronađete rješenje i za osobe koje su bile u nekoj fazi gradnje prije uvođenja novih mjera, a voljne su platiti sve što ih zakonom sljeduje. Smatram da pristup "rušenjem" kod osoba koje ne bježe od svoje odgovornosti je pogrešan pristup. Možda bi se mogao napraviti popis objekata i mrtvih ploča, dati javni poziv osobama koje su gradile da imaju rok od 3-6 mjeseci da pokrenu proces legalizacije (dobijanje urbanističke, građevinske, upotrebne itd), a u slučaju da se ne odazovu istome da Općina sve navedeno prisvoji, te da navedene objekte i parcele daje na aukciju. Smatram da bi taj način bio pravedniji jer ste dali priliku svima da pristupe legalizaciji, a oni koji to ne urade bi sami bili krivi za to što gube svoju investiciji.Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru i lijep pozdrav.
Odgovor:
Poštovani/a,
zabrana izdavanja dozvola se i ne odnosi na one koji su počeli gradnju ranije ali je, očigledno, najbolje da Vi dođete do mene sa sefom službe pa da to razjasnimo na licu mjesta jer je svaki slučaj specifičan.
Mozete se javiti mom tehničkom sekretaru i pozvati se na ovu korespondenciju.
Lijepi pozdrav
Postovani nacelnice. Kao osoba koja nije simpatizer vase stranke i koja je vidjela rad (nerad) od strane vasih stranackih kolega, smatram da ste Vi kontrast naspram istih i da ste napravili dosta velikih odluka za nas grad. Na tome vam cestitam i zahvaljujem se. Isto tako zelim da napomenem da kao osoba koja se zarekla da nikad nece glasati za Vasu stranku, da ste napravili promjenu i da ukoliko budete kandidat na bilo kakvim izborima, dobit cete moj glas. A sada pitanje. Zanima me kome da se obratim vezano za dio ceste koji je vlasnik hotela Bajra unistio. Naime dio ceste koji se nalazi izmedju hotela Bajre i magistrale je unisten i pretvoren u makadam. Kako to da se dozvoli da osoba koja je isti unistila, citav kompleks i cestu uz kompleks koji je u njegovom vlasnistvu renovirala, napravila a navedeni koji je unisten stoji vec mjesecima, na kojem stanari okolnih zgrada unistavaju svoja vozila. Da li ce neko od nadleznih reagovati? Ipak, mislim da bi institucije u gradu trebale raditi posao i same uocavati navedene probleme a ne na osnovu kojekakvih dojava. Ipak je taj dio ceste u samoj sredini grada Travnika a opet niko ne reaguje. Na kraju ovog upita zelim opet da ponovim kako mi gradjani vidimo Vas rad, cijenimo Vas rad i isti cemo nagraditi na nekim iducim izborima. Zelim vam ugodan dan.
Odgovor:
Poštovani/a,
put iza hotela je imao vrlo komplicirane imovinsko-pravne odnose koje smo morali riješiti a onda osigurati novac da se to zemljište otkupi te novac za realizaciju i konačno ishoditi sve dozvole te provesti kompletnu tenderskz proceduru. To smo sve zavrsili u devembru mjesecu prošle godine i sada vršimo pritisak na izvođača da sto prije pocne sa radovima. Nadam se da će početi za koji dan.
Hvala na podršci i razumjevanju.
Kad će se početi kažnjavati uništavanje vanjskog izgleda zgrada, a oni koji su to uradili da vrate u prvobitno stanje?
Odgovor:
Poštovani/a,
Vaša sugestija je u potpunosti na mjestu i moram priznati da u ovom segmentu ne postoji niti jasna politika niti Akcijski plan kako zaustaviti dalju devastaciju urbanog izgleda grada. Trenutno se ove aktivnosti intenzivno realiziraju u cilju zaštite Bosanske ulice ali se ta mjera mora proširiti na cijeli grad.
Hvala puno