Kenan Dautović

98%
Broj pitanja: 190
Broj odgovora: 186
Stranka
SDA
Kratka biografija

Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.

Funkcija
Načelnik
Broj osvojenih glasova
6683
;
Pitanje:

Postovani nacelnice, pogledao sam Vas intervju za lokalni medij i uho mi je zaparala jedna Vasa izjava. Naime, kazali ste kako cete rusiti "mrtve ploce" u Kukotnici. Smatram da je ovo nije adekvatan i primjeren nacin. Zasto!? Naime, dok niste postavili zabranu izdavanja urbanistickih urbanistickih dozvola za Kukotnicu postupak je otprilike bio sljedeci: 1. Zahtjev za nacelnu urbanisticku 2. formiranje gradjevinske parcele, 3. zahtjev za dodjelu zemljista, 4. rjesenje o dodjeli, 5. uplata iznosa, 6. gradjevinska dozvola 7. upotrebna dozvola. Tako je funkcionisalo duzi niz godina i ne znam zasto ste prekinuli proces koji funkcionise? Funkcionisalo je i za one koji su samo "omeđili" plac, za one koji su imali samo ploću, a i za one koji su već napravili vikendice pa pristupili legalizaciji. Zar nije lakse i postenije dati priliku svima koji imaju plocu, objekat ili posjeduju urbanisticku rok od pola godine-godinu da pristupe gore navedenim procesima po starom sistemu i dobiti dodatni brzi priliv novca u budzet, nego reci da cete rusiti nesto u sto su osobe ulozile svoj novac? Konkretno ja sam 10x dolazio u vasu administraciju, isao od kancelarije do kancelarije, trazio da udjem u postupak otkupa zemljista i receno mi je da ne mogu. Znaci, spreman sam platiti sve potrebne dozvole i otkupiti zemljiste, a ne date mi priliku. Sada trebam gledati kako mi srusite nesto u sto sam ulozio svoj novac (a sto sam spreman da otkupim i dolazio sam vise puta u zadnjih pola godine) i da nakon toga se nadmecem na licitaciji za taj isti komad zemlje? Dosta vasih kolega, sto uposlenika, sto stranackih kolega je u zadnje vrijeme dobilo rjesenje o dodjeli zemljista bez da ide na licitaciju i bez da ima izgradjeno bilo sta na zemljistu, zasto ne biste dali i drugima to pravo ako su vec poceli sa ulaganjem? Treba se uvesti red ali dajte jednake uslove svim stranak, ne treba postavljati dvostruke arsine.

Odgovor:

Poštovani/a,

ne želim komentirati način bespravne gradnje koji je od Babanovca napravio to što je sada a što se tiče Kukotnice, sasvim je jasno poslana poruka da se tamo ne pokušava nastaviti sa istom praksom i Inspekcija je neprekidno štitila taj prostor. Oni koji su se, i pored svih preduzetih mjera, odlučili da počnu sa gradnjom to je njihov problem i nije nikakva diskriminacija.

Isto tako, za te parcele se promjenila i procedura dodjele urbanističkih dozvola pa su pojedinci mogli inicirati proces ali je Općinsko pravobranilastvo saglasnost dodjeljivalo Općini Travnik kako bi se proveo proces licitacije.

Dakle, umjesto da govorite o diskrimaciiji u nelegalnim radnjama trebate shvatiti da je ovo jedini način da se zaustavi dosadasnji način nekontroliranog građenja koji se, na dosadašnji način, ne može ni zaustaviti.

Lijepi pozdrav

Pitanje:

Postovani Nacelnice, da li smatrate da je ok da radnici JKP Basbunar rukama vade smece iz kanti za smece koje su postavljane u gradu? Da li smatrate da je to jedan vid ponizavanje same covjecnosti od strane sistema? Zar je toliko tesko od strane JKP Basbunar izdvojiti sredstva za nabavku vreca za smece, gdje bi radnici izvadili vrece iz kante, i postavili nove?

Odgovor:

Poštovani/a,

potpuno se slažem sa Vama da taj postupak nije primjeren i ovu sugestiju ću proslijediti nadležnima iz JKP Bašbunar kao i članovima Nadzornog odbora koji, u ime Općinskog vijeća Travnik kao osnivača, nadziru rad ovog javnog preduzeca.

Lijep pozdrav

Pitanje:

Poštovani Načelnice, par komentara vezano za Strategiju razvoja Općine Travnik. Zelim da isto ostane zapisano javno pa upravo zato pišem ovdje. 

Naredna pitanja i komentari su upućeni generalno i možda Vi niste nadležni da odgovorite. Mozda navedana pitanja i komentare mozete usmjeriti na pravu adresu
1. Zašto se nigdje u strategiji nije uradio osvrt na prošlu strategiju, evaluacija iste? Pa da znamo sta je implementirano iz prošle, sto se nije moglo implementirati i na koji način se ide dalje sa stvarima koje nisu implementirane iz prošle strategije. Startna pozicija je trebala biti analiza i evaluacija prošle strategije. U navedenoj strategiji se uopste nije ni spomenula (osim u dvije fusnote)
. Mislim da bi se nova strategija morala naslanjati na proslu, ili makar izvuci pouke iz prošle strategije, te isto treba biti dokumentirano u ovoj strategiji.2. Zašto se u izradu strategije nije bila uključena struka mimo Univerziteta i općinskog razvojnog tima? Stručni radnici iz kulture, sporta, privrede itd itd. Komentar: Zelimo da dadnemo znacaj sposobnim ljudima koje imamo u opcini, sto Vi i radite, a onda je isto zanemareno od strane institucije koja je kreirala ovaj dokument.3. Tacka 2.1.3.4. Fabrika “Kavat” je napustila općinu Travnik koliko smo upoznati, te nije vise u Travniku, tako spominjanje iste nema smisla. Da li je itko uradio analizu/sastanak zašto je fabrika “Kavat” preselila u Novi Travnik i napravila novu zgradu?4. Tabela 24 - Površina pod šumskim zemljištem se nije promijenila od 2009 pa sve do 2020. Sto nije realna informacija, te nam govori da se nije uradila ozbiljna analiza stanja površina pod šumskim zemljištem. U slučaju da informacije nije dostupne onda je bolje napisati da nisu dostupne nego stvarati prividnu sliku koja definitivno nije tacna. 5. Ako se nije uradila analiza za šumsko zemljište, to nam stvara sumnju da su i ostale brojke prepisane od ranije i nisu aktualizirane i ispravne.
6. SWAT analiza Snage općine - ljudski resursi -> Mlada obrazovana populacija. Iz analize iznad vidimo da je puno manje mladih a puno vise penzionera, a i znamo da najveći postotak osoba koje odlaze iz lokalne zajednice jesu upravo Mladi obrazovani ljudi. Pa ne vidim kako nam navedeno i jeste snaga, isto potencijalno može biti “Prilika” ako se urade adekvatni koraci da se isti zadrže.7. Swat Analiza -> Nedovoljna neiskorištenost prirodnih resursa -> Ustvari bi trebalo pisati Nedovoljna ISKORIŠTENOST..8. SWAT Analiza -> Nedostatak kadrova u drvnoprerađivačkoj industriji, postoji kadrova i to je navedeno u dokumentu iznad ali je potrebna transformacija sektora gdje ce isto praviti finalni proizvod i modernizirati se9. SWAT analiza -> Pod snage je napisano, Razvijenost NVO sektora a u istom dokumentu iznad je navedeno da preko 50% NVO sektora nije funkcionalno. Navedeno je u kontradikciji10. Strategski cilj 1 -> “Izgradnja progresivnog poslovnog ambijenta” -> što znaci progresivni poslovni ambijent? Isto treba biti definirano11. Strateski cilj 2 kaže da bi rezultati do 2027 bili izmedju ostalog smanjenje broja odlazaka stanovništva za 10% u odnosu na 2020. Pa do 2027 na taj način, neće imati više tko ni otići, pa je sasvim logično da će se smanjiti broj odlazaka za 10%. Ovaj rezultat je upitan. I da se postigne da li je uopste pozitivan?12. Strateski cilj 2 koji kaže da je cilj da se poveća financiranje projekata socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, obrazovanja, kulture i sporta za 10 % u odnosu na 2020. godinu. Ovo je u najmanju ruku žalosno, te isto znaci da bi na godišnjem nivou povećanje bilo u iznosu od 1,25% sto nije dovoljno da bi se ista konkretno uradilo. To znaci na 1milion, cca 12 hiljada povećanja na godisnjem nivou, sto je sramotno.13. Strateski cilj 1 i 2 imaju ozbiljnih problema u smislu postavljanja ljestvice gdje želimo biti 2027.14. Tacka 4.2 Plan ekonomskog razvoja - jedan od fokusa privrednog razvoja: Dalji razvoj poduzetništva u tradicionalno razvijenim sektorima i poticanje razvoja novih investicija u do sada manje razvijenim sektorima privrede,.Da li se stvarno želimo fokusirati na tradicionalne biznise, gdje su tradicionalno i male marže (tekstilna industrija)? Ili nam treba biti tacka fokusa privrednog razvoja: Transformacija tradiciolano razvijenih sektora u _____ recimo u sektor koji ce biti visokoprofitan? (Np. pravljenje jedra za brodove, uniformi za vojsku od specijalnih materijala, finalnih drvenih proizvoda, lista opcija je pravo duga)15. Tacka 4.2.1. - 1.1.1 Molim Vas da se definiše pojam “Start up preduzeca” jer mi govorimo uglavnom o S&M preduzecima. Ako je stvarno fokus “Start up preduzeca” onda se kao takva i trebaju definisati - sta se smatra "Start up"Ovdje cu stati. Jedan kratki osvrt na kompletan dokument jeste da Strategija nije vizionarska sa ciljevima, da su ciljevi u dosta mjera pravo nisko postavljeni i upitno je, kada bi ih implementirali da li bi se mogli smatrati pozitivnim.U samoj viziji strategiji fokus je stavljen na mlade, sto se kroz ostatak dokumenta slabo reflektuje u mjerama.Nadam se da ce se, nakon ovog Nacrta, ukljuciti šira mreza strucnjaka pogotovo "Mladih obrazovanih" koji su nam u SWAT analizi snaga, pa se evo pitam zasto nisu ucestvovali u izradi ovog nacrta, te se nadam da ce isti biti ukljuceni u narednim koracima.Sve najbolje

Odgovor:

Poštovani/a,

veliko hvala na izvrsnim komentarima i upravo je to ono sto se očekuje u javnoj raspravi, da svi građani, uključujući i mlade i obrazovane daju svoj doprinos.

Imajuci u vidu da se radi o nacrtu dokumenta, Vaše opservacije će biti dostavljene operativnom timu i, zasigurno, biti najozbiljnije razmotrene.

U nadi da će završni dokument biti u unaprijeden, srdačno Vas pozdravljam.

Pitanje:

Poštovani gradonačelniče, Vezano za pitanje https://lokal.javnarasprava.ba/TR/Vijecnik/165/Pitanje/709 s obzirom da nije precizno odgovoreno u vezi engleskog jezika, pokušat ću postaviti preciznije pitanje.Ako je svjedok državljanin Holandije i isti poznaje engleski jezik, da li je kao sudski tumač jezika validan tumač engleskog jezika ili ne? Citiram Vaš odgovor: Članom 7. navedenog pravilnika definisano je da ukoliko je jedan ili oba bračna partnera strani državljanin i ne razumije jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji BiH, obavezni su osigurati prisustvo ovlaštenog sudskog tumača koji će sudjelovati u postupku zakazivanja vjenčanja i sklapanja braka. Svi troškovi koji proizilaze pri angažovanju sudskog tumača padaju na teret budućeg ili budućih bračnih partnera. Navedena odredba se primjenjuje i za svjedoke. U slučaju tužbe za osporavanje braka, poništenje braka i sl., svjedoci se saslušavaju. Ukoliko je svjedok bio stranac odnosno ukoliko ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji BiH, da bi se dokazala valjanost izjava svjedoka i bračnih partnera kao dokaz koristi se zapisnik i izjave svjedoka i bračnih partnera koji također potpisuje ovlašteni sudski tumač. Iz Vašeg odgovora se može zaključiti da je uloga sudskog tumača jezika da svojim potpisom stoji iza izjave svjedoka, dakle važna je komunikacija između tumača i svjedoka. Ako tumač engleskog jezika u komunikaciji na engleskom jeziku sa svjedokom koji je državljanin Holandije utvrdi da isti poznaje engleski jezik i svojim potpisom na izjavu svjedoka garantira valjanost izjave da li je Vama kao Općini ta izjava validna?Izvinjavam se unaprijed ako ova stranica nije namjenjena za pitanjima poput ovog.Lijep pozdrav

Odgovor:

Poštovani/a,

Ukoliko stranac  koji je državljanin države u kojoj  nije službeni  jezik engleski,  dostavi dokaz da poznaje engleski jezik.

Nadam se da je ovo odgovor a ako ima potrebe za dodatnom komunikacijom predlazem da pošaljete mail mojoj pomoćnici za opće poslove i BIZ g-đi Mirjani Lovrinović koja će sigurno biti u stanju odgovoriti na sva nejasna pitanja.

Svako dobro

Pitanje:

Poštovani gradonačelniče,S obzirom da se procedure za podnošenje zahtjeva za sklapanje braka razlikuju od Općine do Općine da li možete objaviti pravilnik ili uredbu kojom je jasno regulirano da je obavezno prisustvo tumača jezika za svjedoka(kuma/kumu) ukoliko su strani državljani i to isključivo jezik one države čiji pasoš posjeduje strani državljanin. Zašto nije validan engleski jezik kao službeni jezik EU ako je ta država članica EU?Da li je strogo obavezeno prisustvo tumača jezika iako je kum/kuma član porodice? Da li vidite u ovome poteškoće koje se stavljaju pred mlade prilikom sklapanja braka, šta ako nema tumača za određenu državu?Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.Lijep pozdrav

Odgovor:

Poštovani/a,

Članom 23. i 25. Pordičnog zakona ( „Službene novine Federacije BiH „ broj 35/05 i41/05)  definisano je da brak sklapaju bračni partneri u prisustvu matičara i dva svjedoka, te da svjedok može biti svaka punoljetna osoba  kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost. 

Članom 26. Porodičnog zakona definisan je način sklapanja braka koji između ostalog podrazumijeva da matičar navodi da je  na osnovu izjava bračnih partnera i njihovih svjedoka i isprava utvrđeno da su ispunjeni uslovi za postojanje i punovažnost braka. 

Iz gore navedenog proizilazi da je matičar državni službenik prije sklapanja braka bio dužan provesti postupak i utvrditi da ne postoje zakonske smetnje za postojanje i punovažnost braka. Da bi to utvrdio matičar je morao također uzeti izjave mladenaca i svjedoka, a da bi uzeo izjave morao se sporazumjeti  sa istima. 

Napominjemo da ukoliko osoba poznaje jedan od službenih jezika koji je u upotrebi u Federaciji BiH, što na osnovu razgovora procjenjuje matičar državni službenik, ne insistira se na sudskom tumaču, nego se uzima izjava kao dokaz da osoba razumije bosasnki jezik ili drugi jezik koji je u službenoj upotrebi, i da joj nije potreban sudski tumač. 

Pravilnikom o zakazivanju i održavanju vjenčanja i naplati taksi za obavljanje vjenčanja,  broj 01-1818/15 od 22.12.2015. godine,  članom 3. regulisan je način prijave za sklapanje braka gdje je između ostalog predviđeno i uzimanje izjave svjedoka o nepostojanju zakonskih smetnji za sklapanje braka budućih bračnih partnera.

Izjavu za zaključenje braka potpisuju budući bračni partneri, dva svjedoka i matičar državni službenik. 

Članom 7. navedenog pravilnika definisano je da ukoliko je jedan ili oba bračna partnera strani državljanin i ne razumije jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji BiH, obavezni su osigurati prisustvo ovlaštenog sudskog tumača koji će sudjelovati u postupku zakazivanja vjenčanja i sklapanja braka. Svi troškovi koji proizilaze pri angažovanju sudskog tumača padaju na teret budućeg ili budućih bračnih partnera. Navedena odredba se primjenjuje i za svjedoke. 

U  slučaju tužbe za osporavanje braka, poništenje braka i sl.,  svjedoci se saslušavaju. Ukoliko je svjedok bio stranac odnosno ukoliko ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji BiH, da bi se dokazala valjanost izjava svjedoka i bračnih partnera kao dokaz koristi se zapisnik i izjave svjedoka i bračnih partnera koji također  potpisuje ovlašteni sudski tumač. 

Zaključak: Službena osoba koja sudjeluje u postupku zaključenja braka, mora biti spremna u svakom trenutku dokazati da su poduzete sve zakonom propisane mjere kada se utvrđivalo postojanje ili nepostojanje smetnji za zaključivanje braka.

Postupak nema namjeru stvarati poteškoće mladim ljudima, jer su mladi ponajviše svjesni kako je otvorenost granica, kao i migracija stanovništa donijela nove izazove, koji se osobito ogledaju u postupcima zaključivanja brakova.