Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.
Postovani Nacelnice, uzeci u obzir da ne postoji nikakav online nacin komunikacije sa JP Stan ovim putem pisem Vama kao gradjanka nase opcine. Prije svega mislim da sve javne firme opcine trebaju da imaju online nacin komuniciranja kako bi olaksali komunikaciju, te bi ja kao gradjanka sigurno njima pisala direktno na mail a ne ovako javno.Ako sam dobro upoznata parking prostorima upravlja JP Stan, ako sam pogrijesila onda se tekst ispod odnosi na firmu koja je nadlezna za iste. Na parkinzima kojim upravlja kompanija je veliki nered. Izdvojit cu samo parking iza Tarabovca. Stvari koje cu navesti se mogu vidjeti svaki dan, ako samo prosetate i budete posmatrac na pola sata - sat.Prije svega radnici koji rade na parkingu redovno naguravaju veci broj automobila na parking nego sto je oznacenih mjesta, gdje dolazi do nagurivanja automobila, frustracije vozaca (vecinom turista) i koliko sam upoznata desile su se dvije saobracajne nesrece upravo zbog nemogucnosti manervisanja na parkingu. Isto tako se postavlja pitanje da li radnici izdaju fiskalne racune za dodatne automobile koji su parkirani mimo za to oznacenih lokacija.Radnici koriste osobe (cesto mlade) koje prose na parkingu da rasporeduju automobile na parkingu (pa tako da zarade koju marku proseci prilikom izlaska iz auta) te im isto tako dopustaju da upravljaju rampom na ulazu/izlazu parkinga. Vjerujem da cete se sloziti da je jako ruzna slika turiste koji dodje prvi put u Travnik, parkira i na izlazu iz automobila doceka ga osoba proseci. A jos je skandaloznije izrobljavanje mladih, nemocnih da tako “pomazu” na parkingu.Neki radnici cesto i "recikliraju" fiskalne racune u smislu da prilikom odlaska jednog automobila skinu racun sa istog i stave na drugo auto, naplate uredno, a iskoriste isti fiskalni racun.Cesto se desi da radnici naplate 1km - 1sat a automobili ostanu vise sati. Sto direktno nanosi stetu preduzecu a i samom budzetu.Predlazem da se razmisli o “pametnom” parkingu gdje bi se stavio automat za uzimanje kartice na ulazu a na izlazu izvrsi placanje na automatu. A na raskrsnici za skretanje na parking (kod Tarabovca) da se postavi display sa brojem slobodnih mjesta na parkingu. Ja vjerujem da odgovorna kompanija dovoljno prihodujei te ima profit, samo od tog parkinga, da se isto moze uraditi. Zao mi je sto sam ovako javno ovo morala da napisem, ali online komunikacija sa istom kompanijom nije moguca.
Odgovor:
Postovana,
mnogo Vam hvala na sugestijama koje su vrlo konstruktivne a želim Vas obavijestiti da smo sa nekim firmama već razgovarali na temu uvođenja "pametnog parkinga" koji želimo sto prije uvesti u upotrebu jer ne postoji ozbiljna turistička destinacija koja to ne radi. Jednako tako, svaki direktni kontakt sa novcem, ako ništa, stvara sumnju na zloupotrebu. Pored toga želimo uvesti red i na parkingu ispred zgrada na način obilježavanja i davanja prednosti stanarina. Sto se tiče komunikacije sa JP Stan trazicu da omoguće komunikaciju sa građanima na adekvatan način.
Svako dobro
Poštovani g.Dautoviću,prije svega pohvala za ažurnost u odgovorima i spremnost da na ovakav način direktno komunicirate sa gradjanima. Imam nekoliko pitanje vezanih za kulturu, s obzirom da je ista važan segment svake lokalne zajednice:- Da li Općina Travnik planira uraditi strategiju za kulturu?- Da li postoji plan razvoja infrastrukture, s obzirom da postojeća ne zadovoljava vrhunske produkcijske standarde?- Da li postoji plan disperzije kulturnih sadržaja na prostor cijele Općine Travnik?- Da li se planira analiza budžeta javnih institucija u kulturi, s obzirom da skoro 90% sredstava ide na hladni pogon, a skoro ništa na program?- Da li planirate uraditi analizu nezavisnog kulturnog sektora i aktera na istoj?- Da li planirate poboljšati kulturnu saradnja sa gradom Lajpcigom, s obzirom da ista nije iskorištena u punom kapacitetu i da nisu bili ukljuceni svi akteri lokalne kulture scene?- Da li ste upoznati da imovinska prava za zgradu Centra za kulturu nikad nisu prešla sa Ministarstva odbrane na Općinu Travnik? S obzirom na vašu karijeru i poznanstva, sigurno možete ubrzati taj proces.- Da li planirate analizu struktura UO i NO javnih institucija u kulturi i koliko u tim odborima sjede kulturni radnici?P.s.prijedlog osnivanja grupe za kulturu koja će imati savjetničku ulogu i koju će činiti relevantni kulturni radnici i koja treba raditi besplatno
Odgovor:
Poštovani/a,
prije svega hvala Vam na izvrsnim opservacijama iz kojih se vidi da Ste dobar poznavaoc kulturnih prilika u opcini Travnik. Umjesto pozitivnih pojedinačnih odgovora na Vaša pitanja, zamolnicu Vas da kontaktirate moj kabinet da upriličilo sastanak her mi se Vas zadnji prijedlog jako dopada. Hvala puno za ovakav pristup. Lp
Poštovani,Koja je dobit Travnika u vezi regionalnog vodovoda Plava voda? Koliko će posto vode biti smanjeno u koritu? Da li će se voda naplaćivati po potrošnji?
Odgovor:
Poštovani/a,
u okviru projekta Regionalni vodovod "Plava voda" vrijednosti preko 50 milionske KM, općina Travnik će imati korist od 800 000 KM granta za rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže; dobiće nekoliko milionske vrijedna sredstva za uređenje vodozaštitne zone; dobice još dva rezervoara kapaciteta 40 l/s za dijelove prema Biljanskoj dolini i Novoj Biloj; te će dobiti 4 milionske vrijedno uređenje kulturno-historijske zone na području Plave vode. Sva kreditna sredstva mimo granta Općina Travnik ne otplaćuje. Sto se tiče straha od smanjenja količina vode, stručnjaci su izmjerili izdašnost od 800 l/s od kojih bi i dalje 300 l/s otjecalo u Lašva nakon sto se podmire sve potrebe općina koje učestvuju u projektu. U svakom slučaju, nastojacu da osnovne podatke o ovom projektu učinimo dostupnim na web stranici Općine, kako bi bili dostupni svim građankama i građanima. Lp
Poštovani,svjedoci smo intezivnijih infrastrukturnih radova u posljednjih nekoliko godina na području užeg dijela grada. S tim u vezi, urađeni su parkinzi u ulici Luka (Aleja) kao i parking kod TC Bingo odnosno parking preko puta Grand veleprodaje. To su projekti koji su rađeni našim novcem tj novcem građana. Nedugo nakon završetka radova na pomenutim parkinzima, gospoda iz Unis energetike odluči da novo postavljeni asfalt pocijepa kako bi uradili zamjenu svojih toplovodnih cijevi. Nakon njih i telecom odluči isto, te i oni dodatno unište novopostavljeni asfalt na parkingu do TC Bingo. Parking preko puta Granda također nije kvalitetno urađen jer se stvorila ogromna rupa usljed slijeganja tla. Da je to urađeno kako treba u startu, ne bi morali izdvajati dodatni novac za sanaciju te rupe. Da li će neko odgovarati za ovaj urbicid, ako se mogu tako izraziti. Ovaj paking kod Binga je ruglo postalo. Iako je Unis energetika zakrpila taj dio, dio koji su kopali u ulici Luke nikad nisu popravili a ovaj dio oko Binga je katastrofalno urađen. Ovo što je naknadno kopao telecom nije ni pokušano da se asfaltira te su se rupe stvorile da vozači mogu samo trap vozila uništiti. Ko je dozvolio da se na novom parkingu u ulici Luke parkiraju autobusi. Jedan je problem što zauzimaju parking, po 5-6 mjesta obzirom kako vozači te autobuse parkiraju, a drugi je problem što je ruglo vidjeti te krševe autobusa na tom mjestu. Glavni gradski trg kod Konzuma nije urađen u Vašem mandatu ali Vi bi ste također mogli potegnuti pitanje odgovornosti za katastrofalno izvedene radove na istom. Da ne dužim više ovaj post, svi znamo kako taj trg izgleda danas. Na kraju, prije svega pohvala što ste omogućili i ovaj vid komunikacije s lokalnom zajednicom, teško mi je bilo i zamisliti da je to moguće kod nas. Također, zatvaranje dijela Bosanske ulice i pretvaranje iste u pješačku zonu je za svaku pohvalu. Nadam se da je u planu da se ta zona uredi na način da se izjednači nivo trotoara i nekadašnje ceste, tako da i sam korzo i zaista izgleda kao korzo, uz naravno što više zelenila da se ugradi u budućoj pješačkoj zoni. Dobro bi bilo da se i djeci omogući više igrališta s više sadržaja nego to danas imamo. Srdačan pozdrav i svako dobro.
Odgovor:
Poštovani/a,
sto se tiče dijela grada na Luci, to je jedna od mojih većih frustracija i potpuno se slazem sa konstatacijama. Za autobuse Travnik transa smo izdali urbanisticku saglasnost za parking na zemlji koju su kupili za tu namjenu i ubrzo će komunalni redari i policija dobiti zadatak da uvedu red na javnom parkingu. Bosanska ulica će biti uređena upravo kako sugerirate ali u fazama. Neki sadržaji su već pripremljeni ali nismo još odlučili sa li ih postaviti sada ili na proljeće.
Sto se tiče komunikacije sa građanima, hvala njima sto žele da učestvuju i da se uvjere da ih se pita i da mogu utjecati na promjene.
Svako dobro
Poštovani načelniće,ko je zadužen za brigu o izgledu općine i izdavanje građevinski dozvola u općini Travnik? Svjedoci smo da skoro sve nove zgrade u Travniku imaju viš zajedničkih problema, a to su: nedostatak parking mjesta, odsutnost zelenih površina oko samih zgrada i gradnja zgrada jedne uz drugu, što daje sliku neuređenosti grada kao i same nefunkcionalne općinske uprave. Zašto je Travnik postao grad betona? Da li smatrate da je Trg Europe zaista funkcionalan i transparentan za Travnik? Pored gomilu loše urađenim betonskih ploča, poslovnog objekta (kafića) koji najviše nalikuje na benzinsku i fascinantno urađene fontane, smatram da to nije primjer kojim se Travnik treba ponositi.
Odgovor:
Poštovani/a,
u Vašem pitanju je mnoštvo pitanja i konstatacija pa ću nastojati biti koncizan. Sto se tice urbanističkog planiranja Ste prilično u pravu jer zadnji Urbanistički plan datira iz 1968 i ja sam prošle sedmice naložio službi da počne sa pripremom novog. Do tada se, nažalost, koriste pojedinačni Regulacioni planovi ili se radi prema mišljenju jedne Komisije OV tamo gdje ne postoji RP. To, svakako, nije najbolji način rada i ostavlja prostor za određene nedosljednosti, možda i zloupotrebe. Što se tiče Trga, njega neću komentirati u sadašnjem stanju ali znam da smo već u završnoj fazi nabavke mobilijara i drugih elemenata koji će značajno promjeniti izgled kompletne Bosanske ulice. Kada je u pitanju zelenilo, ipak mislim da je Travnik, malo šire gledano, itekako zelen uz slaganje da, u arhitektonskom smislu, može imati vise zelenila u samom jezgru grada.
Svako dobro