Poštovani načelniče, kada će zaživijeti odluka Općinskog vijeća Travnik iz 2007. godine kada je Vlašić proglašen parkom prirode? Travnik može živjeti od Vlašića i turizma. Radeći šest godina na Vlašiću uvidio sam koje su sve mogućnosti. Evo par prijedloga: Gradnja ski odnosno turističkog centra Arabašna voda, gdje bi se staze protezale do Paljenika i Čavla, gradnja gondole Duge luke Galica Paljenik, izgradnjom brze ceste Lašva-Jajce ova bi gondola bila vrlo isplativa. Dolaskom gondole do najvišeg vrha Vlašića otvorila bi se mogućnost za postavljanje zvjezdarnice i posmatraćnice za ptice kao i gradnja ski staza sa sjeverne strane Paljenika. Napraviti suradnju sa općinom Čajetina koji su napravili najdužu gondolu na svijetu u dužini od kilometara (investitor općina Ćajetina) dok god imamo na Vlašiću ski muzejske vućnice i vlast koja planira da od Vlašića napravi industrijsku zonu od ovog nema ništa.
Pitanje na inicijativi/odluci: Održana konferencija “Turizam – akcelerator razvoja privrede u Srednjobosanskom kantonu”
Odgovor:
Poštovani/a,
u nastavku je zvanični odgovor nadležne Službe a moje opservacije su na kraju.
U Centralnom registru Zavoda za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog nasljeđa BiH i u Prostornom planuSR Bosne i Hercegovine iz 1981. godine, registrovana sudva područja od posebne važnosti (sadržaji neponovljivogfenomena prirodnog nasljeđa) na teritoriji Općine Travnik:
(Zaštičeni krajolici su područja veće estetske privlačnosti, koji u prvom redu imaju rekreaciono značenje).
Na Privremenoj listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pod rednim brojem 654. nalazi se - Vlašić – Prirodno dobro, Travnik.
Istom Odlukom je utvrđeno da će Komisija, u skladu sa čl. V i VII Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, da donese pojedinačnu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom za svako dobro upisano na Privremenu listu.
Do donošenja pojedinačnih odluka, sva dobra upisana na Privremenu listu smatraće se nacionalnim spomenikom i uživaće zaštitu propisanu Zakonom o sprovedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 10/02, “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02 i “Službeni glasnik Brčko Distrikta”, broj 2/02).
U Prostornom planu Općine Travnik 2003-2025(„Službene Novine Općine Travnik“ br. 8/07 i 09/21) -izdvojeno je područje Vlašića, kao prirodno dobro.
Na inicijativu Općine Travnik izrađen je Master plan razvoja turizma na Vlašiću za područje Općine Travnik, koji je usvojen Odlukom Vlade SBK/KSB i za realizaciju ove odluke zadužuje se Ministarstvo privrede, u okviru svoje nadležnosti (Službene novine SBK/KSB 02/2013).
Izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Travnik 2003 - 2025 (Službene novine općine Travnik broj: 7/16 i 09/21), usvojen u formi Nacrta, ovo područje izdvojeno je kao PODRUČJE IZUZETNIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI PLANINE VLAŠIĆ za koje je utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog obilježja od značaja za Općinu Travnik, u obuhvatu, koji se podudara sa granicama obuhvata Zaštićenog krajolika Vlašić, definisanog u PP SBK/KSB i PP SR BiH iz 1981. godine.
Planiranjem područja izuzetnih prirodnih vrijednosti planine Vlašić, uskladit će se razvoj SRC Vlašić sa režimima zaštite prirodnih vrijednosti, koje je Prostorni plan SBK/KSB planirao kao Zaštićeni krajolik Vlašić. Također, potrebno je izvršiti usklađivanje određenja iz planova različitih nivoa (PP SBK/KSB, PP Općine Travnik)kao i stavova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na čijoj se Privremenoj listi nalazi Vlašić), a po pitanju zaštite prirodnih vrijednosti.
Što se tiče Vaših prijedloga, mislim da su potentni i kreativni i mi smo Čavu i Pavu sačuvali za vertikalni transport dok master plan daje mogućnost povezivanja sa Harambašinim vodama.
Po pitanju uspinjače gondolskog tipa već dugo postoje ideje i inicijative ali nikada nismo napravili Studiju izvodljivosti da bi znali koliko bi taj projekat bio isplativ i ko bi finansirao.
Lp
Kenan Dautović, rođen je 20. 04. 1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu školu.
Vojnu gimnaziju je završio u Beogradu, a Vojnu akademiju RV i PVO u Sarajevu i Zadru. Bivšu JNA napustio je 30. 08. 1991. godine u činu poručnika.
Učesnik je odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine.
Od oktobra 1991. do aprila 1992. godine obavljao je dužnost komandira Stanice milicije Turbe nakon čega se uključuje u TO BiH, kasnije ARBiH.
Nakon rata, u okviru Vojske F BiH, obavljao je dužnosti komandanta Raketnog puka PZO, oficira za vezu sa OS Republike Turske u Ankari, zamjenika k-ta Centra za borbenu obuku,k-danta Centra za borbene simulacije.
Vojnu karijeru nastavlja u Oružanim snagama BiH gdje je u periodu 2007.-2010. godina obavljao dužnost savjetnika Ministra odbrane BiH za NATO/PfP a dužnost komandanta Centra za operacije podrške miru (PSOTC) do 2013. godine, kada je postavljen na dužnost komandanta 5. pbr OS BiH gdje 2014. godine biva unaprijeđen u čin brigadnog generala. Od 2018. godine obavlja dužnost zamjenika komandanta Operativne komande za operacije.
Svoje vojno-stručno usavršavanje obogatio je završetkom Zrakoplovne škole taktike i operatike 2000. godine u Republici Turskoj te pohađanjem 27 različitih kurseva, seminara i programa, kako u BiH tako i u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, V.Britaniji, SAD, Gani, Kini, Turskoj, Švicarskoj, Crnoj Gori i Ukrajini.
Kada je u pitanju 18 godina duga akademska karijera, ona je aktivno započela 2006. godine dobijanjem zvanja magistra nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 2009. godine na istom fakultetu, dobijajući zvanje doktora nauka odbrane i sigurnosti. U dosadašnjem periodu izvodio je nastavu na 13 predmeta na sva tri ciklusa školovanja i to iz oblasti prevencije konflikta, geopolitike, međunarodnih odnosa, diplomacije, sigurnosnih sistema i metodologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Američkom univerzitetu u BiH . U toku 2016. godine biran je u zvanje vanrednog profesora za naučno polje politologije.
Objavio je tri knjige, dok je također autor 25 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na bosanskom i engleskom jeziku.
Osim akademskog angažmana, dugi niz godina je stariji istraživač Centra za sigurnosne studije u Sarajevu te aktivni alumnista „George C. MarshallCenter“ Evropskog centra za sigurnosne studije u GarmischPartenkirchenu, SR Njemačka.
Aktivno govori engleski i turski jezik i služi se literaturom na ovim jezicima.