Odgovor:

Poštovani,

Drago nam je da se roditelji već raspituju i da su zainteresovani za aktivnosti Centra za rani rast i razvoj. Kao što znate u prostorijama MZ Vratnik početkom mjeseca otvoren je prvi Centar za rani rast i razvoj na području općine Stari Grad koji će pratiti rast i razvoj djece od rođenja do desete godine.

Ja sam krajem prošlog mjeseca potpisao Sporazum o saradnji sa direktorom programa Dječijeg SOS sela Sarajevo Adnanom Alikadićem, na osnovu kojeg su prostorije MZ Vratnik ustupljenje na besplatno korištenje za potrebe Centra za rani rast i razvoj.

Prema informacijama iz Centra ukoliko zainteresiranost roditelja i potrebe djece budu velike i ako resursi Organizacije budu mogli odgovoriti potrebama, svakako da u narednom periodu imaju u planu  proširiti rad Centra za rani rast razvoj.

Odgovor:

Poštovani,

zamjerke se odnose kako na nadležnosti mjesnih zajednica, tako i na uvođenje novih propisa za mjesne zajednice, kao što je Statut mjesnih zajednica, formiranje Kolegija savjeta mjesnih zajednica, a pogotovo na način finansiranja mjesnih zajednica. Ove izmjene povećavaju administraciju i otežavaju njen rad, ali povećavaju i same troškove administracije. Primjera radi, u Kantonu Sarajevo ima devet općina, što je u prosjeku oko 250 mjesnih zajednica. U svakoj mjesenoj zajednici, po novim izmjenama,  trebalo bi da budu zaposlena po dva državna službenika što je 500 novih osoba u državnim ustanovama. 

Po novim izmjenama sekretari mjesnih zajednica bi trebali biti visoka stručna sprema, a pored toga morali bi imati i po jednog ekonomistu koji bi vodili finansije. U našoj Općini svi sekretari mjesnih zajedica su sa srednjom stručnom spremom, a po tome bi ove bi ljude ostavili bez posla ili bi bili neraspoređeni.  

Kada je riječ o statutu mjesne zajednice valja naglasiti kako su ove izmjene nepotrebne. U statutima jedinica lokalne samouprave definisano je donošenje akata mjesnih zajednica u kojima su decidno pojašnjeni način i funkcionisanje mjesnih zajednica.

U izmjenama je navedeno kako inicijativu za formiranje mjesne zajednice može pokrenuti 20 odsto građana mjesnog područja. Ovo može biti problem u manje naseljenim mjesnim zajednicama, odnosno uzrokovati njihovo daljnje cijepanje, a što za posljedicu može imati povećanje administracije i usložnjavanje poslova jedinice lokalne samouprave.

Izmjene zakona tretiraju i formiranje kolegija mjesnih zajednica. Kao i u prethodnom stavu i ovdje je neophodno naglasiti kako bi ovo tijelo dodatno usložnjilo rad mjesnih zajednica, te uzrokovalo i samo politiziranje mjesnih zajednica koje su organizacione jedinice u sastavu općina. Formiranje kolegija mjesna zajenica koji bi činili 30-ak ljudi bi bio pandan Općinskom vijeću izabranih zvanično.

Po izmjenama je definisano i posebno poglavlje koje se odnosi na prihode mjesnih zajednica i njihovo finansiranje. Mjesne zajednice kao organizacione jedinice općina nemaju vlastite račune i kao takve ne mogu ostvarivati vlastite prihode. Vlastiti prihodi ne mogu biti sredstva za finansiranje rada mjesnih zajednica.

Izmjene ovlašćuju općinska vijeća da usvoje odluke o utvrđivanju kriterija i formulu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih za tekuće finansiranje rada organa mjesnih zajednica, kao i finansiranje projekata. Ovim izmjenama mjesne zajednice bi bile poligon za politička previranja, te ne bi ispunjavale svoju misiju, odnosno ne bi bile u službi građana sa određenog mjesnog područja. Kriterije mora definisati općinski načelnik, kao izvršni organ jedinice lokalne samouprave.

Na kraju sve ove izmjene povećavaju administraciju i otežavaju njen rad, ali povećavaju i same troškove administracije. Osim toga, otvaraju mogućnost da mjesne zajednice budu isturena odjeljenja političkih partija, a u svrhu manipulacije građanima.