Benjamina Karić rođ. Londrc- rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Tema magistarskog rada je: "Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine". Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu, za izuzetan uspjeh tokom dodiplomskog i postdiplomskog studija. Uporedo studirajući, godine 2015. diplomira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju na temi: "Analiza Gajevih Institucija". Godine 2018. doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije je: "Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu".
Najmlađi je doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni doktor klasičnog rimskog prava.
Aktivno govori engleski i njemački jezik. Autor je preko pedeset publikacija, knjiga, članaka, te prevoda i prikaza. Najznačajnije knjige su: 1. Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine, University Press, Sarajevo, 2017. 2. Prevod sa latinskog jezika: Mali izborni priručnik, u: Samir Aličić, Ivana Jaramaz Reskušić, Kvint Tulije Ciceron IZBORNI PRIRUČNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, University press, Sarajevo, 2018. 3. Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“, University Press, Sarajevo, 2020. 4. Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, grupa autora, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. Učestvovala je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Osnivač je i član Udruženja "BATHINVS" čiji je cilj izučavanje i promoviranje Ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija, član je Balkanske asocijacije za Rimsko pravo "Societas pro Iure Romano", član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, član kluba Rotary International Delta Sarajevo.
Član SDP BiH je od 2010. godine a potpredsjednik SDP BiH od 2019. godine.
Prošla je sva akademska zvanja, od demostratora, asistenta, višeg asistenta i docenta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, u svojstvu docenta, na katedri za Historiju države i prava. Od 2019. godine obnaša funkciju prodekana za nastavu. Voditelj je Odbora za kvalitet na Pravnom fakultetu. Dobitnica je nekoliko priznanja za izuzetno zalaganje i doprinos u razvoju nastavne i naučne djelatnosti. Na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu angažovana je u svojstvu eksperta u praksi.
Udata je i majka jednog djeteta.
Izvor: Grad Sarajevo
Poštovana,Kada će se u zgradu Vijećnice vratiti Nacionalna i univerzitetska biblioteka BIH?U ZK Uredu jos uvijek stoji da NUBBIH ima pravo raspolaganja zgradom Vijećnice.Skrećem Vam pažnju da u Vašim javnim istupima cesto govorite da je Vijećnica izgubila fond, nije Vijecnica izgubila fon u požaru već Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
Odgovor:
Poštovani,
Sarajevska Vijećnica prepoznatljiva je kao najpoznatije sarajevsko zdanje, kao gradska kuća i naravno kao višedecenijsko sjedište Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Ovaj objekat bio je izložen nemilosrdnom paljenju i razaranju i kao takav postao savremena metafora urbicida, kulturocida….
Danas je ovaj objekat obnovljen i predstavlja zasigurno reprezentativno zdanje, po kojem je naš grad prepoznatljiv.
Prethodne i slične fakte i činjenice organi Grada Sarajeva uvijek naglašavaju i iznimno cijenimo sugestije i opažanja ove i slične vrste.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Postovana, da li je u planu vodosnadbjevanje lokaliteta Borije koje se nalaze 3 km od centra grada a jos uvjek nemaju prikljucak vode I ako se na Borijama nalaze na desetine kuca?
Odgovor:
Poštovani,
Grad Sarajevo nema nadležnost nad izgradnjom javnih i lokalnih vodovoda na području Grada Sarajeva, te shodno navedenom nismo u mogućnosti pristupiti izgradnji navedenog vodovoda. Nadležnost nad izgradnjom vodovodne infrastrukture u skladu sa pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima imaju općinski i kantonalni nivoi vlasti.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Poštovana, da li moguće uvesti registraciju romobila da se mogu kažnjavati, masovno krše propise ovo je oružije u pokretu ,znači nešto slično kao u istočno Sarajevo 20 KM pri kupovini romobila i kazne ko ukloni blokadu na 25 km/h i drugi prekršaji i kad pozajme djetetu mlađem od 15 godina da vozi ili dvoje se voze na romobilu itd....čudo da nema poginulih dosada, što prije regulišemo tim bolje da ne bude stradalih. Lp
Odgovor:
Poštovani,
Svjesni smo povećanja broja električnih romobila u Sarajevu i problema sa aspekta sigurnosti saobraćaja koje uzrokuju neodgovorni korisnici, odnosno vozači ovih vozila. Nadležnost za rješavanje ovog problema i donošenje adekvatne zakonske regulative iz ove oblasti imaju najviši državni organi Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH. Grad Sarajevo kao lokalna zajednica nema mogućnost direktnog uticaja na izmjene i dopune navedenog zakona, ali iskoristićemo svaku ukazanu priliku da apelujemo na korisnike električnih romobila da savjesno koriste ovaj vid transporta, da smanje brzinu i da misle i na sebe i na druge sudionike u saobraćaju.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Kada će se uz rub korita rijeke Miljacke postaviti obećana zaštitna ograda?
Odgovor:
Poštovani,
Trenutno se provodi više projekata na uređenim vodotocima, a jedan od njih je sadnja žive ograde uz korito rijeke Miljacke na mjestima gdje ona nedostaje, a koja pored estetske ima i zaštitne elemente. Konkretno, vezano za Vaše pitanje postavljanja zaštitne ograde, važno je napomenuti da je prethodnih godina Grad Sarajevo postavio ovaj tip ograde na više kritičnih lokacija kod Latinske ćuprije, zatim na dionicama u Vilsonovom šetalištu. Namjera nam je svake godine osigurati najopasnija mjesta zaštitnom ogradom, a obzirom na dužinu od 22 km uređenih obala vodotoka kojim upravlja Grad Sarajevo, obaveza nam je utvrditi prioritete djelovanja- sve u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Poštovanje, Da li postoji mogućnost da se iznad Parka Šuma Mojmilo napravi biciklisticka staza koja bi povezivala Alipašino i Švrakino sa Parkom Šuma Mojmilo do Olimpijskog naselja?Lijep pozdrav
Odgovor:
Poštovani,
Grad Sarajevo je na području Općine Novo Sarajevo izgradio cca 10 km biciklističke staze duž ulice Bulevar Meše Selimovića. Trenutno nemamo u planu izgradnju biciklističke staze prema Parku Šuma Mojmilo. Međutim, to ne isključuje mogućnost da se u budućem periodu izgradnja i ove dionice biciklističke staze u saradnji sa Općinom Novi Grad Sarajevo razmotri, a nakon što se prethodno utvrde prostorne mogućnosti, kao bitna pretpostavka za realizaciju ovog projekta.
S poštovanjem,
Benjamina Karić