Benjamina Karić rođ. Londrc- rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Tema magistarskog rada je: "Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine". Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu, za izuzetan uspjeh tokom dodiplomskog i postdiplomskog studija. Uporedo studirajući, godine 2015. diplomira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju na temi: "Analiza Gajevih Institucija". Godine 2018. doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije je: "Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu".
Najmlađi je doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni doktor klasičnog rimskog prava.
Aktivno govori engleski i njemački jezik. Autor je preko pedeset publikacija, knjiga, članaka, te prevoda i prikaza. Najznačajnije knjige su: 1. Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine, University Press, Sarajevo, 2017. 2. Prevod sa latinskog jezika: Mali izborni priručnik, u: Samir Aličić, Ivana Jaramaz Reskušić, Kvint Tulije Ciceron IZBORNI PRIRUČNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, University press, Sarajevo, 2018. 3. Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“, University Press, Sarajevo, 2020. 4. Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, grupa autora, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. Učestvovala je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Osnivač je i član Udruženja "BATHINVS" čiji je cilj izučavanje i promoviranje Ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija, član je Balkanske asocijacije za Rimsko pravo "Societas pro Iure Romano", član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, član kluba Rotary International Delta Sarajevo.
Član SDP BiH je od 2010. godine a potpredsjednik SDP BiH od 2019. godine.
Prošla je sva akademska zvanja, od demostratora, asistenta, višeg asistenta i docenta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, u svojstvu docenta, na katedri za Historiju države i prava. Od 2019. godine obnaša funkciju prodekana za nastavu. Voditelj je Odbora za kvalitet na Pravnom fakultetu. Dobitnica je nekoliko priznanja za izuzetno zalaganje i doprinos u razvoju nastavne i naučne djelatnosti. Na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu angažovana je u svojstvu eksperta u praksi.
Udata je i majka jednog djeteta.
Izvor: Grad Sarajevo
Poštovanje gradonačelnice, Želio bih Vam postaviti jedno kratko pitanje. Zašto se nikada ne uzimaju mnogi veoma uspješni muzičari iz naše zemlje? Čitava ova plejada muzičara je još iz doba Jugoslavije i mislim da Sarajevo ne zaslužuje da 100.000 KM bude potrošeno na neke za koje se godinama nije ni čulo a ne da su nešto radili. Zaista je tužno da mladi muzičari ulažu sve svoje napore da bi napravili neki koncert/svirku i onda dožive da njihov grad daje novac nekome ko više nije relevantan baš nigdje.Nije mi cilj da ikoga provociram sa ovim ili podižem neke tenzije ali stvarno je frustrirajuće gledati iz godine u godinu kako "stara garda" nastupa jedino još kod nas.Unaprijed hvala na odgovoru,Nermin
Odgovor:
Poštovani,
Grad Sarajevo već duži niz godina na razne načine podržava rad mladih umjetnika.
Podrškom brojnim festivalima i manifestacijama koje se organizuju u Gradu Sarajevu, ostvaruje se podrška i mladim umjetnicima koji su učesnici tih festivala. Najbolji primjer afirmacije mladih umjetnika je ovogodišnje obilježavanje 6. aprila, „Dana Grada Sarajeva“, gdje je Grad Sarajevo angažovao grupu Divanhana, te poklonio besplatan koncert građanima Sarajeva. Iako se trudimo da što više afirmišemo mlade umjetnike, smatramo da je Vaša sugestija konstruktivna zbog čega smo Vam zahvalni. To nam je podstrek da uložimo još više truda, te Vam možemo obećati da ćemo u narednom periodu nastojati angažovati mlade, afirmisane umjetnike da i oni dobiju šansu koju svakako zaslužuju.
Svaka dobronamjerna i konstruktivna sugestija, kakvom smatramo i Vašu sugestiju, će biti ozbiljno razmotrena od strane Grada Sarajeva i uvijek je dobrodošla.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Poštovana,Prije svega Vam čestitam na ispoljenoj energiji i zalaganju da Sarajevo dobije spomenik Kralju Tvrtku I.Na osnovu informacija da je odabrano idejno skulptoralno rješenje spomenika koji će biti postavljen u parku iza zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (k.č. 1608, K.O. Sarajevo IV) mišljenja sam da je predmetni park koji se nalazi između zgrada Zemaljske vlade isuviše distanciran i zaklonjen od glavnih gradskih saobraćajnica odnosno frekventnih pješačkih tokova. Iako posjeduje značajne hortikulturne vrijednosti, predmetni park zbog svoje izolovanosti ne odgovara pozicioniranju spomenika najznačajnijem vladaru srednjevjekovne bosanske države. Stoga sam mišljenja da je potrebno, bez dovođenja u pitanje izabranog skulptoralnog rješenja, preispitati mogućnost da se predmetni spomenički sadržaj ipak pozicionira na prostor Malog parka (k.č. 1601/1, K.O. Sarajevo IV). Biste pisaca koje su pozicionirane u koncentričnom polukrugu oko cvijetnjaka kao najistaknutijeg dijela Malog parka nisu nepremostiv problem jer je biste takođe moguće zadržati u koncentričnom polukrugu donekle povećanog radijusa oko spomenika Kralju Tvrtku I. Mali park objedinjuje sve neophodne kvalitete za spomenik Kralju Tvrtku I. Prostor se nalazi uz Titovu ulicu koja se kao glavna ulica u Sarajevu odlikuje frekventnim kolskim i pješačkim saobraćajem. Postojanje stajališta javnog gradskog saobraćaja u neposrednoj blizini uzrokuje određena čekanja kao i zadržavanje ljudi, što od predmetnog prostora stvara mjesto susreta i okupljanja ljudi. Prostor Malog parka je u osovini glavnog pročelja zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a sam park posjeduje potrebni kvantitet i kvalitet zelenila koji bi oplemenjivao ambijent spomenika Kralju Tvrtku I.S poštovanjem i nadom da ćete imati razumijevanja za iznesene argumente,Ismet Krzović, dipl.ing.arh.
Odgovor:
Poštovani,
Zahvaljujem se na Vašem upitu. Grad Sarajevo je pokrenuo aktivnosti na podizanju spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću i kao prvi korak uzete su u obzir lokacije utvrđene “Elaboratom o mogućim lokacijama za postavljanje spomenika, spomen obilježja i spomen-ploča na području grada Sarajeva”, a koji su od interesa za Grad Sarajevo.
Razmatrajući prijedloge mogućih lokacija za spomenik Kralju Tvrtku I Kotromaniću, Komisija za spomenike Gradskog vijeća je odabrala lokaciju - Park između zgrada Zemaljske vlade, u ulici Mis Irbina, na k.č. 1608 K.O. Sarajevo IV. Glavni argumenti za ovu lokaciju su što ista nema nikakvih prepreka za realizaciju podizanja spomenika kralju Tvrtku (nema drugih spomeničkih sadržaja, fontana ili sl.), nalazi se u neposrednoj blizini zgrade Predsjedništva i zgrade Kantonalnih insitucija za razliku od lokacije u ulici Maršala Tita koja prema Elaboratu podrazumijeva izmiještanje bisti pisaca koje su u ovom parku postavljene.
Odabrana lokacija je bila predmetom tenderske procedure, čije skulptorsko rješenje je usklađeno sa istom i kao takvo odabrano od strane stručne komisije.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Postovana gradonačelnice, obzirom na jednoglasnu odluku GV, zanima me da li slijedi bjelašnizacija ili tibraizacija Trebevića? Lijep pozdrav Nebojsa
Odgovor:
Poštovani,
Aktivnosti Grada Sarajeva na planini Trebević su usmjerene isključivo ka cilju revitalizacije i obnove prijeratnih građevina, počevši od obnove Trebevičke žičare, do Astronomske opservatorije sa Bistrik kulom i Bob staze. Pomenuti objekti datiraju iz sada već značajne prošlosti od austrougarske do 80-tih godina prošlog vijeka. Naime, planina Trebević je u obuhvatu Zaštićenog pejzaža Trebević, čija uspostava ima za cilj očuvanje i unaprjedjenje svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni ovog zaštićenog područja, te otklanjanja i sprječavanja eksploatacije i aktivnosti koje mogu dovesti do narušavanja prirode.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Poštovana gradonačelnice,Svjedoci smo izuzetno loseg stanja pjesackih staza u nasem gradu a cini se da su u posebno losem stanju one na podrucju opcine Stari Grad te opcine Centar. Da li postoji sansa da se iste u dogledno vrijeme srede kako prilici jednom glavnom gradu. Poplocavanjem i izborom adekvatnih stubica za sprecavanje parkinga (umjesto onih zutih). Trenutni trotoari su u velikoj mjeri asfaltirani, asfalt je nekvalitetan i predstavlja veliko ruglo.
Odgovor:
Poštovani,
U skladu sa Vašim upitom kojim nam ukazujte na loše stanje pješačkih staza u našem gradu, nažalost moramo Vas obavijestiti da Grad Sarajevo nije nadležan za održavanje pješačkih staza, vršenje popločavanja i odabira adekvatnih stubića za sprječavanje parkiranja vozila. Nadležnost nad pješačkim stazama, odnosno javnim površinama u gradu Sarajevu imaju gradske opštine. Uz svu dobru volju i želju da Grad Sarajevo, kao institucija poboljša stanje u oblasti pješačkih staza i učini pješački saobraćaj sigurnijim, iz razloga nenadležnosti nismo u mogućnosti provoditi aktivnosti na ovom polju, ali ćemo svakako uputiti inicijativnu nadležnim opštinskim organima.
S poštovanjem,
Benjamina Karić
Poštovana gradonačelnice, 2017 god. bilo se spominjalo da u sastav grada trebaju ući opštine Ilidža, Vogošća i Hadžići. Od tada se nije pokrenula ta tema nikako. Ilidža i Vogošća trebaju biti u sastavu grada jer brojka stanovništva Sarajeva nije realna prikazima 4 postojeće opštine. Tad 2017 godine je rečeno navodno da se narušava slika grada, evo danas 2022 godine od Stupa pa do centralnog dijela Ilidže sve su zgrade napravljene i više se ne stiče taj dojam da praznine koja je bila gdje su sadašnja naselja Tibra, Bulevar itd... Smatrate li vi da ste van grada Sarajeva kad prođete Nedžariće i uđete u naselje Stup ?I konkretno me interesuje mislite li ikada te opštine pripojiti gradu Sarajevu da bi se mogla dobiti jasna slika našeg grada što površinski i brojno ? Inače sam iz opštine Novi grad, naselje Dobrinja. Unaprijed hvala na odgovoru.
Odgovor:
Poštovani,
Na početku, želim jasno da istaknem da je Grad Sarajevo uvijek, u svakoj prilici i koristeći se svim dostupnim mehanizmima i instrumentima, poduzimao aktivnosti na uspostavljanju odgovarajućeg, boljeg statusa Grada Sarajeva, glavnog grada BiH, FBiH i sjedišta KS, te jedinice lokalne samouprave u KS, što podrazumijeva kako teritorijalni obuhvat grada, tako i poslove nadležnosti, te time i finansiranje potreba svojih građanki i građana.
Međutim, Amandmanom I na Ustav Kantona Sarajevo (još iz 1997. godine), pored ostalog, propisano je:
"U Kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo kao jedinicu lokalne samouprave.“.
U ovom konkretnom pitanju Vi se vjerovatno referirate na ustavne aktivnosti iz 2017. godine, kada su vršene posljednje izmjene Ustava KS, od strane Skupštine KS i na našu veliku žalost, kada su usvojeni amandmani L do LV na Ustav Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 31/17), koji nisu odgovarajući za Grad Sarajevo.
Naime, u procedurama Javne rasprave na predmetne amandmane Grad je imao izuzetno konstruktivne i jasne prijedloge i stavove, a koji nisu uvaženi i prihvaćeni od strane donosioca ustavnih rješenja, Kantona Sarajevo.
Tada predlagane alternative odredaba za teritorijalni obuhvat Grada, predložene od strane samog predlagača materijala, nadležnog Ministarstva i Vlade KS, za Grad Sarajevo sa 6 ili 9 općina, ispostavilo se nisu bile ozbiljne i stvarne, jer je od njih predlagač vrlo brzo odustao i naravno suprotno stavovima Grada Sarajeva.
Dakle, Grad Sarajevo je i dalje ostao sa teritorijalnim obuhvatom na samo četiri gradske opštine, što nije funkcionalno, a nije niti pravno ispravno…
Sve u svemu, kako se ovdje radi o ustavnim aktivnostima koje mogu poduzimati samo drugi nadležni nivoi vlasti, tj. Skupština KS, odnosno Parlament FBiH i Parlamentarna skupština BiH, Grad Sarajevo, nažalost ne može poduzimati radnje i aktivnosti o kojima Vi govorite.
S poštovanjem,
Benjamina Karić