Benjamina Karić rođ. Londrc- rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Tema magistarskog rada je: "Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine". Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu, za izuzetan uspjeh tokom dodiplomskog i postdiplomskog studija. Uporedo studirajući, godine 2015. diplomira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju na temi: "Analiza Gajevih Institucija". Godine 2018. doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije je: "Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu".
Najmlađi je doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni doktor klasičnog rimskog prava.
Aktivno govori engleski i njemački jezik. Autor je preko pedeset publikacija, knjiga, članaka, te prevoda i prikaza. Najznačajnije knjige su: 1. Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine, University Press, Sarajevo, 2017. 2. Prevod sa latinskog jezika: Mali izborni priručnik, u: Samir Aličić, Ivana Jaramaz Reskušić, Kvint Tulije Ciceron IZBORNI PRIRUČNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, University press, Sarajevo, 2018. 3. Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“, University Press, Sarajevo, 2020. 4. Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, grupa autora, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. Učestvovala je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Osnivač je i član Udruženja "BATHINVS" čiji je cilj izučavanje i promoviranje Ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija, član je Balkanske asocijacije za Rimsko pravo "Societas pro Iure Romano", član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, član kluba Rotary International Delta Sarajevo.
Član SDP BiH je od 2010. godine a potpredsjednik SDP BiH od 2019. godine.
Prošla je sva akademska zvanja, od demostratora, asistenta, višeg asistenta i docenta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, u svojstvu docenta, na katedri za Historiju države i prava. Od 2019. godine obnaša funkciju prodekana za nastavu. Voditelj je Odbora za kvalitet na Pravnom fakultetu. Dobitnica je nekoliko priznanja za izuzetno zalaganje i doprinos u razvoju nastavne i naučne djelatnosti. Na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu angažovana je u svojstvu eksperta u praksi.
Udata je i majka jednog djeteta.
Izvor: Grad Sarajevo
Poštovana i predraga gradonačelnice, uključena ste u proces obilježavanja mjesta stradanja na Kazanima, smatram Vas i pokretačicom tog važnog čina. Koliko je u Vašoj moći i nadležnosti, da utičete na izgled i tekst spomenika stradanja? Ovo što se u zadnjih par dana pojavilo u medijima kao idejno rješenje; sramotno je i izgledom i tekstom. Mir se ovako u post-konfliktnim društvima ne gradi. Naprotiv. Unaprijed Vam hvala, i posebno hvala što ste svjetlo na kraju tunela našem gradu. Srdačan pozdrav.
Odgovor:
Poštovani,
spomen obilježje Kazani je tema o kojoj se godinama mnogo polemiše a ništa konkretno nije urađeno, i odlučna sam da u svom mandatu konačno nakon 26 godina od završetka rata postavimo spomen obilježje.
Kada sam preuzela mandat, jedno od prvih obećanja bilo je da ćemo postaviti spomen obilježje na Kazanima kako bi se odala počast svim žrtvama ovog grada.
Lično sam predložila tekst koji odaje počast ubijenima bez obzira na njihovu etničku i bilo koju drugu pripadnost jer nisu sve žrtve iste nacionalnosti.
Danas su protiv teksta i izgleda spomen ploče najglasniji oni koji osim “prazne priče” nisu ponudili ništa za ovih 26 godina, dok sam ja za 6 mjeseci dovela do toga da imamo jednoglasno usvojen nacrt odluke na gradskom vijeću.
Mir u društvu se gradi dijalogom i konstruktivnim rješenjima, a ne ubiranju političkih poena nad ubijenim sarajlijama.
Odluka je u fazi javne rasprave i svi građani mogu sudjelovati i dati svoje komentare. Ponosna sam što će Sarajevo nakon 26 godina i za razliku od drugih gradova koji odaju počast presuđenim zločincima a ne žrtvama, konačno obilježiti ovo mjesto.
Hvala Vam za ohrabrenje i riječi podrške.
Poštovana gradonačelnice glavnog grada BiH!Možete li utjecati na nastavak radova i dovršenje izgradnje (jedinog u BiH) krematorija u Vlakovu i tako pokažete empatiju za nas koji se osjećamo diskriminirani zbog svog opredjeljenja da tako odemo s ovog svijeta?Lično ne bih nikome, pogotovo Vama na toj funkciji, halalila da me mrtvu voze na kremiranje u Srbiju ili Hrvatsku. Vjerujem da možete pomoći ljudima u “Pokopu” koji su i jedini korektni u namjeri da se ispoštuje način zadnjeg ispraćaja svakog građanina, samo tako i možemo pomišljati da pripadamo Evropi i civilizaciji.Vama lično želim dug život i sreću❣️https://fb.watch/6xHL0r7mHw/
Odgovor:
Poštovani,
KJKP Pokop je u vlasništvu Kantona Sarajevo i njime upravlja Vlada Kantona Sarajevo iako bi održavanje grobalja prema Zakonu o principima lokalne samouprave FBiH trebalo biti u nadležnosti lokalnih zajednica.
U potpunosti razumijem Vašu brigu i prilikom razgovora i sastanka sa resornim ministrima u Vladi Kantona Sarajevo ću naglasiti važnost rješavanja ovog problema i nastojati uključiti Grad Sarajevo u implementaciju projekta.
I za kraj hvala na lijepim riječima.
Poštovana gradonačelnice,molim Vas da li ćete pomoci nama 50+ godina najugroženijoj kategoriji nezaposlenih da se zaposlimo ili pošto niko nece da nas zaposli da napravite socijalni program za nas? I mi moramo da zivimo i jedemo i plaćamo račune??? Meni lično je već dugo nepodnošljiv zivot bez ikakvih prihoda.
Odgovor:
Poštovani,
U ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine politiku zapošljavanja vode entiteti i kantoni. U konkretno vašem slučaju postoji društveno odgovoran program koji provodi Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Radi se o programu 50+ kroz koji se sufinansira dio plate i doprinosa poslodavcima koji putem tog programa zapošljavaju osobe starije od 50 godina. Sve informacije o tom programu vam mogu dati u Službi za zapošljavanje KS ili resornom ministarstvu u Vladi Kantona Sarajevo.
Poštovana, Preko puta Zetre / glavnog ulaza, na djelu parkinga i zelene površine, se nalazi parcela na kojoj je urbanistickim planom predidjena mala trening ledena dvorana. Na toj parceli je markica Grada Sarajeva. Ne pripada općinama. Da li Grad ima u planu izgradnju ekonomicne ledene dvorane na toj svojoj parceli u smislu afirmacije zimskih sportova i duha olimpijskih igara? Kao sto je Grad Sarajevo na slicnoj parceli sa svojom markicom izgradio olimpijski bazen na Otoci koji je doveo do afirmacije plivackih sportova kako u gradu tako i u BiH. S postovanjem
Odgovor:
Poštovani,
uvidom u podjelu katastarskih čestica na predmetnoj lokaciji, preko puta glavnog ulaza u objekat Zetre se mogu identifikovati dvije parcele: k.č. 1577 i k.č. 1534/1 KO Sarajevo VI. Nijedna od njih nije u vlasništvu Grada Sarajeva. RP-om Zetra je ucrtana markica na koju se referišete, ali je istim samo utvrđen položaj i gabarit Ledene dvorane.
Poštovana, kada će majke Grada Sarajeva dobijati porodiljski naknadu i dječiji dodatak kao ostatak svijeta i glavnih gradova, bez obzira na imovinski karton roditelja?
Odgovor:
Poštovani,
Nažalost, Grad Sarajevo nema stavku u budžetu za porodiljsku naknadu i dječiji dodatak.