Benjamina Karić

53%
Broj pitanja: 73
Broj odgovora: 39
Stranka
SDP BiH
Kratka biografija

Benjamina Karić rođ. Londrc- rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Tema magistarskog rada je: "Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine". Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu, za izuzetan uspjeh tokom dodiplomskog i postdiplomskog studija. Uporedo studirajući, godine 2015. diplomira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju na temi: "Analiza Gajevih Institucija". Godine 2018. doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije je: "Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu".

Najmlađi je doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni doktor klasičnog rimskog prava.

Aktivno govori engleski i njemački jezik. Autor je preko pedeset publikacija, knjiga, članaka, te prevoda i prikaza. Najznačajnije knjige su: 1. Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine, University Press, Sarajevo, 2017. 2. Prevod sa latinskog jezika: Mali izborni priručnik, u: Samir Aličić, Ivana Jaramaz Reskušić, Kvint Tulije Ciceron IZBORNI PRIRUČNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, University press, Sarajevo, 2018. 3. Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“, University Press, Sarajevo, 2020. 4. Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, grupa autora, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. Učestvovala je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Osnivač je i član Udruženja "BATHINVS" čiji je cilj izučavanje i promoviranje Ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija, član je Balkanske asocijacije za Rimsko pravo "Societas pro Iure Romano", član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, član kluba Rotary International Delta Sarajevo.

Član SDP BiH je od 2010. godine a potpredsjednik SDP BiH od 2019. godine.

Prošla je sva akademska zvanja, od demostratora, asistenta, višeg asistenta i docenta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, u svojstvu docenta, na katedri za Historiju države i prava. Od 2019. godine obnaša funkciju prodekana za nastavu. Voditelj je Odbora za kvalitet na Pravnom fakultetu. Dobitnica je nekoliko priznanja za izuzetno zalaganje i doprinos u razvoju nastavne i naučne djelatnosti. Na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu angažovana je u svojstvu eksperta u praksi.

Udata je i majka jednog djeteta.

Izvor: Grad Sarajevo

Funkcija
Gradonačelnica Grada Sarajevo
;
Pitanje:

Postovana Gradonačelnice kako da sa vama stupimo u kontakt kako bi primili mladog stonosera od 10 godina i pomogli mu da ostvari svoj san?

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Uvažena Gradonačelnice, Obraćamo Vam se ispred nedavno registrovanog Udruženja za zaštitu mačaka i pasa „ Indy Šapice“, sa molbom za reagovanje s ciljem konačne primjene postojećeg zakona o zaštiti životinja kada je riječ o kontinuiranom zlostavljanju životinja koja se unazad nekoliko mjeseci dešava ne samo u Sarajevu već u cijeloj Bosni i Hercegovini. Udruženje je do registracije djelovalo kao neformalna grupa građana i građanki Bosne i Hercegovine i šire čiji je jedini cilj bio zbrinjavanje ugroženih životinja sa područja Kantona Sarajevo. Facebook stranica formirana unazad dvije godine „Indy šapice“ broji blizu 6000 članova i članica ljubitelja/ca životinja. (https://www.facebook.com/groups/776073853096937/permalink/1094395897931396 ). Ciljevi Udruženja „Indy šapice“ odnose se na promovisanje, unapređenje i zaštita prava životinja, rehabilitacija ozljeđenih životinja, kao i edukacija i podizanje svijesti o pravima životinja i dobrobiti mačaka i pasa. Udruženje za zaštitu životnja trenutno se jedino finansira iz redovnih i povremenih mjesečnih članarina/donacija određenog broja članova grupe i samog udruženja, što nažalost nije dovoljno da se obezbijede svi troškovi koji su svakodnevno veći obzirom na broj životno ugroženih i napuštenih životinja. Do sada je putem grupe spašeno preko 1000 životinja, što je obuhvatilo redovne sterilizacije i kastracije, kompletan medicinski tretman i na kraju udomljavanje spašenih životinja. Pored navedenog jedan od gorućih problema je nepostojanje azila za mačke. Trenutno se volonteri i volonterke susreću sa velikim brojem skotnih maca koje se nažalost nemaju gdje smjestiti i da im se omogući da prežive. Pored navedenog povećava se broj a samim tim i prostor za nastanak i širenje bolesti među životinjama. Potrebna nam je pomoć u kontinuiranoj sterilizaciji i kastrariranju slobodnoživučih životinja kako u Gradu Sarajevu tako i šire. Svjedoci smo ne tako humanog odnosa prema životinjama kao i ne primjene postojećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja usvojenog na 42. sjednici Zastupničkog doma, a potvrđenog na 25. sjednici Doma naroda iz 2009 godine. Član 1. zakona navodi: „Ovim se Zakonom uređuje odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit životinja glede držanja, smještaja i hranidbe, zaštite od zlostavljanja, zaštite životinja pri usmrćivanju ili klanju, stresa pri prijevozu, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, uspostava etičkog povjerenstva i stručnog vijeća, te nadzor nad provedbom ovoga Zakona i kaznene odredbe za prekršitelje zakona.“ Članovi 41. i 42. obrazlažu kaznene odredbe zakona kada je riječ o prekršajima posjednika životinja, pravnih i fizičkih lica. Moramo priznati da navedeni zakon sadrži sve navedene odredbe, međutim ono što se mi kao udruženje kontinuirano susrećemo u svom radu su slučajevi zlostavljanja životinja od strane građana i građanski Kantona Sarajevo i šire, gdje nakon što prijavimo nadležnoj policijskoj upravi da je došlo do kršenja navedenog zakona nailazimo na zid navodeći da ne znaju način kako da postupe u takvim slučajevima. Udruženje je nekoliko puta se obraćalo nadležnim policijskim stanicama, inspekcijama ali do sada nažalost nismo imali pozitivne primjere našeg djelovanja. Pozivamo Vas da zajedno dignemo glas o problemu sa kojima se kontinuirano susrećemo u našim lokalnim zajednicima, da radimo na jačanju svijesti stanovništva BiH o poštivanju postojećeg zakona, edukaciji zakonodavne i izvršne vlasti o primjeni zakona u praksi i na kraju kažnjavanje počinitelja krivičnog djela zlostavljanja životinja. Za sve dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate. Srdačno Vas pozdravljamo

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Postovana, pisem ispred udruzenja za zastitu zivotinja PawFriends vezano za tematiku napustenih pasa u nasem gradu potaknuta clankom na portalu. Pokusala sam s vama stupiti u kontakt i prije ali bezuspjesno pa se nadam da cete imati vremena ovaj put za odgovor. Nase udruzenje spasava, zbrinjava i udomljuje napustene pse u nasem gradu a i sire. Do sada smo spasili i udomili preko 1500 pasa, svake subote okupljamo volontere iz svih entiteta kako bi radili na socijalizaciji spasenih pasa koji cekaju svoje domove...Od lokalne vlasti nikad nismo imali nikakve podrske. Imamo iskustva i ideja kako pomoci u rjesavanju ovog problema ali ne mozemo sami. Voljela bih da s vama odrzimo sastanak i da zajedno probamo doci do rjesenja za ovu populaciju. Hvala unaprijed, mr.sc. Dzenana Cizmic, predsjednik udruzenja

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Poštovana, Ja Vas molim da mi odgovorite,kada će neko uraditi nešto po pitanju 2 pješačka prelaza,na tranzitu kod Gonula? Više puta sam izbjegla nesreću, sa djetetom koji je prvi razred. Nije moguće stići u školu na vrijeme,niti je moguće preći pješački,zbog trkača jutarnjih koji voze i 120 na sat. Nema te osobe,i institucije kojoj se nisam obratila,poslala mail,ili zvala telefonski. Da li mogu da se postave semafori,pješački betonski prelazi,radar bilo šta što može pomoći našoj djeci da sigurno stignu do škole? Ili ćemo čekati da se nekom djetetu nešto dogodi,pa da onda reagujemo. Ja Vas molim za odgovor.

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Pozdravljam incijativu za obnavljanje fasada po gradu. Zanima me može li se izdvojiti dio novca iz budžeta grada za dodavanje ukrasa na fasade koje ih izvorno nisu imale, kako bi se takve zgrade ljepše uklopile među evropski stil gradnje koji prekriva većinu centra? Također, zanima me mogu li se ukrasi za fasade vratiti na zgrade sa kojih su skinuti u periodu Jugoslavije? Primjer te prakse u Jugoslaviji su zgrada Muzeja Sarajevo kraj Latinske ćuprije ili zgrada Eroneta u blizini SCC-a, kao i mnoge druge stambene AU zgrade po centru.

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Stranica 11 od 13