Benjamina Karić

53%
Broj pitanja: 74
Broj odgovora: 39
Stranka
SDP BiH
Kratka biografija

Benjamina Karić rođ. Londrc- rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Tema magistarskog rada je: "Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine". Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu, za izuzetan uspjeh tokom dodiplomskog i postdiplomskog studija. Uporedo studirajući, godine 2015. diplomira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju na temi: "Analiza Gajevih Institucija". Godine 2018. doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije je: "Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu".

Najmlađi je doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni doktor klasičnog rimskog prava.

Aktivno govori engleski i njemački jezik. Autor je preko pedeset publikacija, knjiga, članaka, te prevoda i prikaza. Najznačajnije knjige su: 1. Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine, University Press, Sarajevo, 2017. 2. Prevod sa latinskog jezika: Mali izborni priručnik, u: Samir Aličić, Ivana Jaramaz Reskušić, Kvint Tulije Ciceron IZBORNI PRIRUČNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, University press, Sarajevo, 2018. 3. Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“, University Press, Sarajevo, 2020. 4. Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, grupa autora, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. Učestvovala je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Osnivač je i član Udruženja "BATHINVS" čiji je cilj izučavanje i promoviranje Ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija, član je Balkanske asocijacije za Rimsko pravo "Societas pro Iure Romano", član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, član kluba Rotary International Delta Sarajevo.

Član SDP BiH je od 2010. godine a potpredsjednik SDP BiH od 2019. godine.

Prošla je sva akademska zvanja, od demostratora, asistenta, višeg asistenta i docenta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, u svojstvu docenta, na katedri za Historiju države i prava. Od 2019. godine obnaša funkciju prodekana za nastavu. Voditelj je Odbora za kvalitet na Pravnom fakultetu. Dobitnica je nekoliko priznanja za izuzetno zalaganje i doprinos u razvoju nastavne i naučne djelatnosti. Na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu angažovana je u svojstvu eksperta u praksi.

Udata je i majka jednog djeteta.

Izvor: Grad Sarajevo

Funkcija
Gradonačelnica Grada Sarajevo
;
Pitanje:

Pozdravljam incijativu za obnavljanje fasada po gradu. Zanima me može li se izdvojiti dio novca iz budžeta grada za dodavanje ukrasa na fasade koje ih izvorno nisu imale, kako bi se takve zgrade ljepše uklopile među evropski stil gradnje koji prekriva većinu centra? Također, zanima me mogu li se ukrasi za fasade vratiti na zgrade sa kojih su skinuti u periodu Jugoslavije? Primjer te prakse u Jugoslaviji su zgrada Muzeja Sarajevo kraj Latinske ćuprije ili zgrada Eroneta u blizini SCC-a, kao i mnoge druge stambene AU zgrade po centru.

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Draga gradonačelnice, najprije bih htio da pohvalim Vaš dosadašnji rad. Konstantno oduševljavate svojim djelima, incijativama te porukama, kako mene, tako i ljude u mom okruženju. Smatram da živim kvalitetnije u Sarajevu otkako ste Vi na poziciji gradonačelnice i najiskrenije se nadam da ćete nasatviti kvalitetno i savjesno obnašati svoju funkciju kao i do sada. Moje pitanje je ujedno i sugestija. Naime, zanima me može li se parking ispred Doma Armije pretvoriti u trg? Iako nekoliko gradskih površina nosi naziv "trg", naprimjer Trg Karla Paržika kod SCC-a, vjerujem da ste i sami svjesni da Sarajevo kao glavni grad nema pravi trg, karakterističan za evropske prijestolnice. Vjerujem da bi se većina građana složila da je prostor ispred Doma Armije idealan za to jer je u centru grada, dovoljno je prostran i okružen je zgradama koje imaju predivnu i historijski značajnu arhitekturu. Dodao bih da bi se taj potencijalni trg mogao skladno spojiti i sa 'trgom' Alije Izetbegovića, samim time i dodatno proširiti te spojiti sa Ferhadijom - glavnom ulicom za šetnju. Stvaranje ovog trga podrazumijeva ukidanje parkinga, obnovu fasada koje taj prostor okružuju i potencijalnu konverziju ulica oko trga (ul. Zelenih beretki, ul. Ćumurija i ul. Branilaca Sarajeva) u šetališta. To ne samo da bi uljepšalo naš grad i unaprijedilp kvalitet života u Sarajevu, nego bi to bio korak ka tome da Sarajevo postane grad za ljude, a ne grad za auta. Centar našeg grada je od izuzetnog historijskog i kulturološkog značaja, samtram da je ogromna šteta što su Ferhadija i Strosmajerova ulica su jedine ulice 'za ljude' (izuzev ulica na Baščaršiji), dok se ostale koriste za saobraćajni promet. Ne samo da bi bilo lijepo da mi koji živimo u Sarajevu imamo više prostora za šetanje kroz centar grada, trebamo biti svjesni da u našem gradu konstano boravi i velik broj turista koji bi se također osjećali ljepše kada bi više ulica mogli istražiti pješke. Nadalje, u Ferhadiji je ogromna gužva proteklih par godina, dodatne ulice za šetnju bi to promijenile. Naveo bih ovdje primjer grada Amsterdama - prije nekoliko decenija bilo je nezamislivo da se kroz centar ne može proći autom, a danas je centar Amsterdama prekriven šetalištima, biciklističkim stazama i trgovima. Amsterdam je u pravom smislu grad za ljude, a to su postigli ukidanjem parking mjesta u gradu i postepenim, ali konstantnim, ograničenjima brzine za promet auta. Napravili su 'srklet' vozačima po centru, pa su centar kroz godinu-dvije vozači sami počeli da zaobilaze, do te mjere da je svima odgovaralo da se promet ukine i uspostave šetališta. Vjerujem da Vi niste nadležni za saobraćaj u Sarajevu, ali se nadam da je u Vašoj nadležnosti ukidanje ovog parking prostora i stvaranje prvog pravog trga u gradu. Zanima me da li bi ovakvo nešto moglo biti realizovano u budućnosti? Lijep pozdrav.

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Poštovana gradonačelnice, Moja djeca su se prijavila na konkurs za stipendiranje učenika srednjih škola iz budžeta Grada Sarajeva za školsku 2022/2023. godinu. Sredstva za stipendije obezbijeđena su u budžetu Grada za 2023. godinu. Kćerka se prijavila i prošle godine i nije dobila stipendiju ni od Grada ni od općine Novi Grad u kojoj živimo. Dosad nikada nije ostvarila pravo na stipendiju, iako je uvijek postizala odličan uspjeh (sada je IV razred gimnazije). Ista stvar se ponavlja i sa mlađim djetetom, osnovnu školu završio odličnim uspjehom, upisao srednju školu sa 100 bodova, u općini Novi Grad nije dobio stipendiju. Grad i sve organzacije koje dodjeljuju stipendiju prednost daju socijalno ugroženim kategorijama, stručnim školama i učenicima s nižim prosjekom. S obzirom da su stipendije primarno dodijeljivane za akademska postignuća, kako to da odlični, primjerni učenici ne mogu ostvariti stipendiju ni u svojoj općini, ni u gradu, na osnovu svojih zalaganja, rezultata.. Kako objasniti djeci da se predan rad ne cijeni i na koju adresu ih uputiti? Srdačan pozdrav!

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Poštovana Gradonačelnice Grada Sarajeva, Osjećam građansku potrebu pitati Vas više o uručenim Zlatnicima Grada studentima Univerziteta u Sarajevu, tačnije o razlogu isključivanja najboljih studenata sa tri privatna fakulteta na dodjeli priznanja. Naime, u Vašem saopćenju na društvenim mrežama implicirali ste da su najbolji studenti Univerziteta u Sarajevu (javnog Univerziteta) budućnost Sarajeva i da je Gradska uprava prijatelj istima na putu građenja karijere. Inicijativa je zaista pohvalna i motivirajuća studentima Univerziteta u Sarajevu, ali se postavlja pitanje zašto nisu nagrađeni i najbolji studenti sa tri privatna fakulteta u Sarajevu, locirana na Ilidži? Mislite li da je pristup nagrade samo studenata javnog Univerziteta ispravan i motivirajući mladima da ostanu graditi budućnost u ovom gradu i Bosni i Hercegovini, ili ga smatrate diskriminatornim? Ovakav čin produbljuje diskriminaciju prisutnu na temu javnih i privatnih univerziteta u Sarajevu. Postavlja se pitanje, da li Gradska Uprava nije prijatelj studentima sa tri privatna fakulteta? Da li studenti koji studiraju na Ilidži i žive u Sarajevu, nisu percipirani od strane Grada Sarajeva kao nova generacija uspješnih mladih ljudi, već kao studenti čiji se uloženi rad i trud tokom studija ne priznaje kao vrijedan zahvalnosti i prepoznavanja? Studenti koji studiraju na tri privatna fakulteta na Ilidži često žive upravo u 4 općine koje čine Grad Sarajevo (uključujući i studentske domove), gdje kroz redovnu potrošnju i posljedično indirektno oporezivanje pune budžet Grada, čiji se fragment ipak alocirao samo na izradu nagrada za studente javnog Univerziteta i time zanemario studente sa čak tri univerziteta. Da li možemo očekivati da će Grad Sarajevo u doglednoj budućnosti nagraditi i najbolje studente privatnih univerziteta ovim priznanjem i time pokazati da podjednako cijeni trud i rad svih studenata u Sarajevu? Unaprijed hvala na odgovoru i lijep pozdrav.

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Pitanje:

Aneks 7 okvirnog mirovnog sporazuma jasno kaže " Sva raseljena lica imaju pravo da se vrate na adresu stanovanja 1991 god, pravo na obnovu kuće ili stana , pravo na kompenzaciju za nevraćenu imovinu. U zakonskom roku smo pisali povrat i dobili potvrdu stanarskog prava na stanove koji su porušeni na prvim borbenim linijama i na osnovu toga riješenja o statusu raseljenih lica sa obimom prava koje nam pripadaju. No stanovi niti se obnavljaju niti nam se nudi ikakvo drugo sistemsko riješenje izbačeni iz javnog diskursa. Naše pravo je ostvareno kad uđemo u posjed stana ili nam se isti kompenzira na neki način. No u najbogatijem kantonu 103 porodice još uvjek čekaju da se vrate iz svog grada u svoj grad od godine vašeg rođenja. Ustavna obaveza se zanemaruje a naše pravo gura pod tepih. Potpisane evropske konvencije se ne sprovode, pravo na dom i mirno uživanje imovine. Šta vi kao gradonačelnica grada i član stranke SDP koji učestvuje u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti možete pokrenuti da se naše pravo i Ustavna obaveza kantona i opština urgentno stavi u fokus kao proritetna domaća zadaća i naše pravo sistemski riješi jer na isto čekamo 2023. god, a rat je završen 1995??? Od obnove definitivno nema ništa a naš biološki sat otkucava postali smo i žrtve institucionalnih i birokratskih službi koje utvrđuju čija smo mi nadležnost obaveza.Kanton prebacuje opštini, opština kantonu a u odgovorima samo opisivanje stanja bez ikakvog inputa i svedenog našeg prava na dobru volju pojedinaca i stranaka koje nema. Postoje samo dva.puta da nam se stanovi kompenziraju iz fonda opštinskih, kantonalnih i gradskih stanova ili da nam se kupuju stanovi na tržištu po.modelu kupovine za boračku populaciju. Porazna je činjenica da ste gradonačelnica grada sa 103 porodice raseljene u vlastitom gradu i shodno tome niko nema pravo držati moralne lekcije o ljudskim pravima Ustavu BiH kad nismo ispunili zadaću da gradimo društvo od mjesne zajednice .opčine , grada i kantona na čvrstim temeljima reda rada i zakona u pravcu društva socijalne pravde i društvene solidarnosti .....pozdrav

Vijećnik/ca nije odgovorio/la na ovo pitanje.
Stranica 12 od 13